Generalni sekretar NATO-a Mark Rute poručio je članicama Alijanse da je američki predsjednik Donald Tramp bio u pravu što je vršio pritisak na zemlje članice da povećaju izdvajanja za odbranu, što ih je naveo da modernizuju svoje vojske i što je pokrenuo rat s Iranom.
Amerikanac Luis Dž. Krišok je prvi diplomata koji je postavljen na čelo OHR-a u svojstvu vršioca dužnosti visokog predstavnika, što je posljedica sve dubljeg jaza između Vašingtona i Brisela u pogledu na protektorat u BiH, a analitičari ne vjeruju da će u toj fotelji ostati samo 14 dana kao privremeno rješenje.
Ugledni magazin The Economist doveo je u pitanje uvjerenja koja posljednjih mjeseci sve češće dolaze iz različitih istraživačkih instituta o navodnom skorom slomu ruske ekonomije.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da su Srbi, kad god se Njemačka naoružavala, stradali i da srpski narod ne može graditi život sa muslimanima u BiH.
Najava smanjenja američkog vojnog prisustva u Evropi, koja obuhvata značajno redukovanje vazdušnih, pomorskih i izviđačkih kapaciteta u okviru NATO-a, predstavlja jedan od najdubljih strateških zaokreta u globalnoj bezbjednosnoj arhitekturi od kraja hladnog rata.
Sve češće analize na Zapadu bave se pitanjem ko bi mogao preuzeti vlast u Rusiji nakon Vladimira Putina, posebno u okolnostima dugotrajnog rata u Ukrajini i rastućih društvenih i ekonomskih problema unutar zemlje.
Evropske unije potvrdili su na samitu EU – Zapadni Balkan u Tivtu da politika proširenja ostaje jedan od ključnih prioriteta Unije, ali su istovremeno naglasili da će napredak zemalja kandidata zavisiti od sprovođenja reformi i usklađivanja sa evropskim standardima.
Rumunski predsjednik Nicușor Dan izjavio je da je ruski dron, koji je pogodio stambenu zgradu u rumunskom gradu Galati i povrijedio dvije osobe, prethodno pogođen od strane ukrajinske protivzračne odbrane, što je dovelo do promjene njegove putanje.
Kako prenosi rumunska televizija Digi24, predsjednik je naglasio da, bez obzira na te okolnosti, isključivu odgovornost za ovaj incident snosi Rusija.
„Dok su dronovi letjeli iznad ukrajinskog teritorija, neki od njih su pogođeni od strane ukrajinske protivzračne odbrane. Jedan od njih, vjerovatno pogođen iznad ukrajinskog grada Reni, promijenio je putanju i krenuo prema Galatiju“, objasnio je Dan.
Predsjednik je najavio da će Rumunija nastaviti pregovore sa svojim saveznicima o jačanju odbrambenih kapaciteta protiv dronova.
„Na idućem sastanku NATO-a razgovarat će se o opremi koja je Rumuniji potrebna. Rusija je nesumnjivo odgovorna za ovu situaciju. Riječ je o dugoročnom procesu koji Rumunija poduzima kako bi se nastavila braniti“, dodao je predsjednik.
Iz rumunske vojske su zvanično pojasnili da nisu bili u mogućnosti oboriti dron zbog nedostatka vremena za reakciju, ali i zbog niza zakonskih ograničenja koja važe u mirnodopskim uslovima.
Ministarstvo vanjskih poslova Rumunije ocijenilo je incident kao „ozbiljnu i neodgovornu eskalaciju“ od strane Rusije. Šefica diplomatije Oana-Silvia Țoiu istakla je da ovaj noćni incident s dronom spada u kategoriju događaja koji opravdavaju pokretanje Člana 4. Sjevernoatlantskog ugovora. Ovaj član pokreće hitne konsultacije zemalja članica NATO-a kada jedna od njih smatra da su joj ugroženi teritorijalni integritet, politička nezavisnost ili sigurnost.
Iako, prema navodima Digi24, do aktivacije Člana 4. najvjerovatnije ipak neće doći, Rumunija je odlučila povući konkretne diplomatske poteze. Pored pozivanja ruskog ambasadora na razgovor, Rumunija će zatvoriti ruski konzulat u gradu Constanța, a tamošnjeg ruskog konzula proglasiti personom non grata.
Podsjetimo, ostaci ruskih dronova već su izazvali štetu u Galatiju u aprilu ove godine. Krhotine su tada oštetile električni stub i jedan pomoćni objekat. To je bio prvi slučaj od početka rata u Ukrajini da je sličan incident uzrokovao materijalnu štetu na teritoriji Rumunije.
Član 4. se u slučaju opasnosti koristi kao prvi korak ka zajedničkom rješavanju situacije među članicama NATO-a (Turska ga je, na primjer, nekoliko puta aktivirala zbog situacije na granici sa Sirijom). On ne podrazumijeva automatsku vojnu reakciju, kao što je to slučaj s Članom 5., već predstavlja mehanizam za ozbiljne političke konsultacije između svih članica Alijanse.
