Centralna izborna komisija (CIK) BiH je tokom posljednja dva izborna ciklusa usvojila više od 200 odluka i kaznila političke partije sa oko 1,5 miliona maraka zbog kršenja zakona.
- Centralna izborna komisija BiH je tokom posljednja dva izborna ciklusa donijela više od 200 odluka o kažnjavanju i političkim subjektima izrekla novčane kazne u ukupnom iznosu od oko 1,5 miliona KM zbog kršenja izbornih pravila.
- Najveći dio sankcija odnosio se na preuranjenu izbornu kampanju, za koju je izrečeno 800.500 KM kazni, dok su kažnjavani i govor mržnje, zloupotreba resursa i djece, kršenje izborne tišine i plaćeno oglašavanje.
- Na odluke CIK-a podnesene su 123 žalbe Apelacionom odjeljenju Suda BiH, ali je u gotovo svim slučajevima utvrđeno da su bile neosnovane, nedopuštene ili neblagovremene.
- CIK je pokrenuo i postupke protiv 801 izabranog funkcionera zbog nedostavljanja imovinskih kartona, a novčane kazne izrečene su za 49 zvaničnika.
Ti i drugi podaci, uz informacije o radu i pripremi terena za uvođenje novih tehnologija u izborni proces, sumirani su u najnovijem izvještaju o sprovođenju zakona iz nadležnosti CIK-a za 2025. godinu koji je upućen u parlamentarnu proceduru na nivou BiH.
Za zaštitu izbornog prava u BiH, po osnovu Izbornog zakona, zadužene su izborne komisije te Apelacijsko odjeljenje Suda BiH koje utvrđuje da li je CIK donio ispravnu odluku u konkretnim predmetima.
U izvještajnom periodu Apelacijskom odjeljenju Suda BiH uložene su 123 žalbe na odluke krovne izborne komisije, a u gotovo svim predmetima je utvrđeno da su žalbe bile neosnovane, nedopuštene ili nepravovremene.
CIK je, kako je navedeno, tek krajem aprila 2025. godine odlučila po svim prigovorima koji su podneseni tokom sprovođenje lokalnih izbora 2024. u BiH.
Nametnutim izmjenama Izbornog zakona BiH su, naime, povećane kazne za kršenje zakona, a posebno za vođenje preuranjene kampanje.
Ukupno je, na sjednicama komisije, doneseno 219 odluka o kažnjavanju, a izrečeno je novčanih kazni po svim osnovama ukupno 1.328.100 KM.
– Za kršenje odredbi za preuranjenu izbornu kampanju izrečeno je 800.500, za plaćeno javno oglašavanje 57.000, za zloupotrebu resursa 106.100 dok su za zloupotrebu djece izrečene kazne u visini od 129.500 KM. Osim toga je lažno predstavljanje sankcionisano sa 18.000 KM, govor mržnje sa 104.000, kršenje izborne ćutnje sa 96.500 – navedeno je u izvještaju CIK-a.
CIK je dijelio kazne i tokom sprovođenja prošlogodišnjih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske.
– Doneseno je 29 odluka, a izrečeno 200.500 KM. Za prijevremenu kampanju je izrečena novčana kazna teška 26.500 KM, govor mržnje 30.000, zloupotrebu djece 40.500 te resursa 33.500 KM, potom za izbornu ćutnju 31.000 KM te za širenje dezinformacija 39.000 maraka – piše u dokumentu.
CIK je, između ostalog, ukazao i na druge najznačajnije aktivnosti koje se odnose na sprovođenje zakona iz njihove nadležnosti od januara do kraja decembra prošle godine.
Na više od 80 sjednica i 130 kolegijuma razmatrani su materijali za sjednice i usaglašavane odluke bitne za rad CIK-a te raspravljano i o nizu pitanja i zadataka koji su se odnosili na uvođenje novih tehnologija i sprovođenje prijevremenih izbora za prvog čovjeka Srpske nakon odluke o ponavljanju istih na više od 100 biračkih mjesta.
Izborna komisija sa sjedištem u Sarajevu je i lani bila na meti vladajućih struktura iz Srpske upravo zbog organizovanja prijevremenih izbora gdje je biran novi predsjednik Srpske.
Do toga je došlo jer je CIK, a nakon pravosnažne presude Miloradu Dodiku u svojstvu predsjednika Srpske, prihvatio presudu u predmetu otvorenom po nametnutom zakonu od strane Kristijana Šmita sa pozicije visokog predstavnika te odlukom potvrdio da mu prestaje mandat na toj funkciji.
Na tim prijevremenim izborima ključna borba je vođenja između kandidata SNSD-a Siniše Karana i SDS-ov asa Branka Blanuše. Pobjedu je odnio Karan i nakon što su izbori ponovljeni, zbog sumnji u manipulacije, na brojnim biračkim mjestima širom Republike Srpske.
Na šta su se odnosile odluke:
* preuranjena kampanja
* plaćeno javno oglašavanje
* zloupotreba resursa i djece
* lažno predstavljanje
* govor mržnje
* kršenje izborne tišine
* povrede zakona
na biračkim mjestima
* dezinformacije
SKRIVANjE IMOVINE
CIK je usvojio i niz odluka u vezi sa obavezom dostave izjave o imovinskom stanju izabranih zvaničnika nakon lokalnih izbora 2020. i 2024. godine.
Članovi su, naime, podržali zaključak o pokretanju postupka odgovornosti za ukupno 801 izabranog funkcionera.
– Postupak je obustavljen za 752 zvaničnika, dok su za 49 donesene odluke o
izricanju novčane kazne zbog nedostavljanja imovinskog kartona. Novčana sankcija u iznosu od 1.000 KM izrečena je izabranim zvaničnicima koji su prvi put prekršili odredbe Izbornog zakona, dok je za četiri, koji su taj prekršaj napravili više puta, izrečena kazna od 2.500 KM.
