BANJALUKA – Približavanjem hladnijih dana i početkom grijne sezone, situacija na tržištu ogreva pokazuje različite trendove.
Koliko trenutno košta ogrev?
- Iscijepana drva: 165 KM po kubnom metru.
- Lignit: 265 KM po toni.
- Mrki ugalj: 297 KM po toni.
- Sertifikovani pelet: 820–850 KM po toni.
- Pelet bez navedene klase i sertifikata: 770–790 KM po toni.
- Drveni briket: oko 720 KM po toni.
Cijene su navedene sa uračunatim PDV-om, prema izjavama prodavaca iz vijesti.
Dok su cijene ogrevnog drveta i uglja uglavnom ostale stabilne u odnosu na isti period prošle godine, kod peleta i briketa zabilježen je oštar rast cijena uzrokovan velikom potražnjom.
Cijena iscijepanih drva
Prema riječima prodavaca, cijena iscijepanih drva za ogrev trenutno iznosi 165 KM po kubnom metru, dok je do oktobra bila do 150 KM.
Dovoljne količine drva
Iz jedne firme koja se bavi prodajom ogreva u BiH navode da je poskupljenje drva uobičajeno zbog rasta troškova u šumarstvu i sirovina, te da ima dovoljno drveta na tržištu, pa se ne očekuju veći poremećaji.
Potražnja za ugljem opada
Prodavci ističu da potražnja za ugljem kontinuirano opada, zbog čega cijene lignita i mrkog uglja nisu mijenjane posljednje dvije do tri godine. Trenutne cijene su 265 KM po toni za lignit i 297 KM po toni za mrki ugalj. Ne očekuje se poskupljenje ovog energenta u budućnosti.
Pelet bilježi najveći rast potražnje
Najveći rast potražnje i cijena zabilježen je kod peleta. Mnogi domaćinstva su prešli na grijanje na pelet, dok proizvođači nisu povećali proizvodnju u istoj mjeri, što je dovelo do nesrazmjera ponude i potražnje. Prošle godine cijena sertifikovanog peleta bila je od 650 do 700 KM po toni, a ove godine je prešla 800 KM, krećući se od 820 do 850 KM po toni. Jeftinije opcije peleta bez sertifikata mogu se naći u rasponu od 770 do 790 KM po toni.
Najviše poskupio drveni briket
Drveni briket je doživio najveći skok cijene, sa prošlogodišnjih 450 do 500 KM po toni na oko 720 KM po toni, što je poskupljenje od preko 50%. Briket se uglavnom koristi na tržištu Banjaluke i izvozi se na evropsko tržište. Trenutno na domaćem tržištu vlada nestašica briketa.
Sličan scenario sprema se i za pelet
Dolaskom kiša, snijega i lošijih vremenskih uslova, nabavka sirovina će se otežati. Lageri sirovina kod proizvođača su prazni, a fabrike rade po principu „dan za danom“. Padavine mogu usporiti ili obustaviti rad fabrika, što će dovesti do nestašice peleta i ogrevnog drveta. Prodavci savjetuju građanima da ne čekaju sa nabavkom jer cijene mogu samo rasti, a pojeftinjenje u jesenjem periodu nije realno očekivati.
Toplotne pumpe kao efikasna opcija grijanja
Iz Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske ističu da su toplotne pumpe, posebno sistemi vazduh-voda i voda-voda, najefikasniji sistem grijanja u odnosu na trenutne cijene energenata. One postižu visoke koeficijente korisnog dejstva (COP preko četiri), što znači da za jedan uloženi kWh električne energije isporučuju više od četiri kWh toplotne energije.
Uzimajući u obzir niže cijene električne energije u Srpskoj i poskupljenja čvrstih goriva, grijanje pomoću toplotnih pumpi je finansijski najpovoljnija opcija u tekućoj sezoni. Međutim, ugradnja je najisplativija u dobro izolovanim objektima, novogradnjama ili kućama koje su renovirane prema važećim pravilnicima energetske efikasnosti. U starim, neizolovanim objektima sa lošom stolarijom i visokotemperaturnim radijatorima, toplotne pumpe gube efikasnost i povećavaju račune za struju.
Kvalitetna toplotna izolacija fasade i zamjena stare stolarije novim prozorima značajno smanjuju gubitak toplote i omogućavaju ugradnju sistema grijanja manje snage, što štedi na početnoj nabavci i potrošnji tokom sezone.
Za većinu individualnih stambenih objekata, toplotne pumpe nude najbolji odnos uloženog i dobijenog u periodu amortizacije od pet do deset godina. Iako je početna investicija viša, niska cijena pogonskog energenta omogućava brzi povrat investicije.
Prema riječima jedne Banjalučanke koja se grije na toplotnu pumpu, račun za struju nikada nije prešao 160 KM, dok druga Banjalučanka za grijanje odvoji oko 113 KM mjesečno, ali nije zadovoljna grijanjem ove godine.
