Iranski napadi na više od 20 američkih vojnih baza na Bliskom istoku bili su usmjereni prvo na sisteme za rano upozoravanje, a potom na avione i zgrade, što je prouzrokovalo štetu vrijednu milijarde dolara, pokazuje analiza Associated Pressa (AP).
AP je nezavisno provjerio razmjere razaranja analizom satelitskih snimaka i razgovorima s četiri regionalna zvaničnika upoznata s napadima ili pogođenim lokacijama.
Do kraja avgusta zabilježeno je više od 115 napada dronovima i raketama na 26 vojnih baza i drugih lokacija s američkom opremom. Iran ili milicije koje on podržava preuzeli su odgovornost za ove napade.
Iran je u početku gađao hangare za avione i sisteme za rano upozoravanje, a potom proširio napade na skladišta, smještajne objekte i drugu infrastrukturu.
Posljedice su dovele do značajnih promjena u američkom vojnom prisustvu u regiji. Dvojica regionalnih zvaničnika navela su da su SAD povukle veliki dio kapaciteta iz Perzijskog zaljeva, uključujući avione, sisteme protivzračne odbrane i komunikacijsku opremu.
Ova šteta otvorila je pitanja o sposobnosti američke odbrane u regiji. Predsjednik Donald Tramp razmatra nove napade nakon kongresnih izbora, dok Teheran najavljuje snažnu odmazdu, što može dovesti do dodatnih razaranja i troškova.
Analiza AP-a donosi detalje o iranskoj strategiji i šteti tokom osmomjesečnog sukoba, nadilazeći ranije izvještaje, uključujući i izvještaj generalnog inspektora Pentagona. Utvrđeno je da su iranski napadi od 1. aprila do 30. juna oštetili ili uništili stotine zgrada i objekata u američkim bazama.
Administracija Donalda Trampa i američka vojska objavile su malo informacija o posljedicama sukoba, a uvedene su mjere koje otežavaju nezavisni nadzor, poput odgađanja objavljivanja satelitskih snimaka.
Centralna komanda SAD-a (CENTCOM) odbila je komentarisati štetu, pozivajući se na operativnu sigurnost. Glasnogovornik Pentagona Šon Parnel izjavio je da su američke snage i baze dobro zaštićene i jače nego ikada.
Najviše napada zabilježeno je u Kuvajtu, a pogođene su i baze u Bahreinu, Iraku, Jordanu, Omanu, Kataru, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Najsmrtonosniji napad dogodio se 1. marta u luci Šuajba u Kuvajtu, kada je poginulo šest američkih vojnika.
Zračna baza Ali Al Salem u Kuvajtu pogođena je najmanje 30 puta, s uništenim ili oštećenim hangarima, skladištima i zgradama. Kamp Buring u Kuvajtu pretrpio je još veću štetu, uključujući uništenu teretanu i prodavnicu, kao i oštećene garažu i trpezariju.
Regionalni zvaničnici opisali su teško oštećene objekte i razbacane ostatke u bazama, uključujući oštećenu opremu i kasarne.
Iran je precizno napadao sisteme za rano upozoravanje i ključne dijelove američke protivzračne odbrane, uključujući radare koje je teško i skupo zamijeniti. Radar u Jordanu je navodno potpuno uništen, a radar u Kataru teško oštećen.
Nakon napada na radarske sisteme, Iran je izveo više od 50 udara na lokacije s američkom vojnom opremom, posebno baze s avionima. Oštećeni su avioni za dopunu goriva, komunikacijski sistemi, skladišta goriva i smještajni objekti.
U martu je u zračnoj bazi Princ Sultan oštećen izviđački avion Boeing E-3 Sentry, a pogođena je i jedinica CIA-e u američkoj ambasadi u Rijadu.
Prema izvještaju Istraživačke službe Kongresa, na američkim bazama u regiji oštećeno je ukupno 15 aviona.
Zračna baza Al Dafra u Ujedinjenim Arapskim Emiratima također je često bila na meti napada, s oštećenim hangarima, radarima i izviđačkim dronovima.
Veliki pružaoci satelitskih usluga, pod pritiskom američkih zvaničnika, blokirali su ili odgodili objavljivanje snimaka zbog nacionalne sigurnosti, što je otežavalo nezavisnu procjenu štete. Situacija se promijenila kada su snimci kompanije OneAtlas postali dostupni.
Kamp Buring u Kuvajtu jedna je od najteže pogođenih baza, s više od 30 oštećenih ili uništenih objekata tokom marta, aprila, maja i jula.
Rat nije okončan ni mjesecima kasnije, a obje strane poručuju da postoji mogućnost nastavka sukoba, što bi moglo donijeti dodatna razaranja i promijeniti budući način djelovanja američkih snaga u regiji.
Prema ocjeni stručnjaka, savremeni način ratovanja čini vojske ranjivim na masovne napade dronovima, što predstavlja upozorenje za Sjedinjene Države i druge zemlje.
