Vlada Njemačke početkom mjeseca usvojila je prijedlog da se godišnja kvota za zapošljavanje radnika sa zapadnog Balkana smanji sa 50.000 na 25.000.
Ova odluka, najavljena u koalicionom sporazumu konzervativaca i socijaldemokrata, treba odobrenje Bundesrata, institucije koja predstavlja 16 njemačkih saveznih država, a glasanje je zakazano za 18. decembar.
Organizacije njemačkih poslodavaca upozoravaju da će smanjenje kvote negativno uticati na njemačku privredu, posebno građevinski sektor, u kojem već nedostaje značajan broj radnika. Zbog toga traže potpuno ukidanje ovih ograničenja.
Među konzervativcima i socijaldemokratama postoji protivljenje uvođenju ove mjere, iz različitih ideoloških razloga. Konzervativci su bliži poslovnim krugovima i nastoje usvajati zakone koji koriste privredi, dok se socijaldemokrate zalažu za kontrolisan priliv migranata.
U Njemačkoj je u posljednjih desetak godina došlo do rasta krajnje desnice, dijelom zbog migrantske krize iz 2015. godine. Mnogi smatraju da je odluka bivše kancelarke Angele Merkel da otvori granice za više od milion migranata bila greška.
Vođa njemačkih konzervativaca Fridrih Merc obećao je strožu kontrolu granica, a smanjenje kvote za radnike sa zapadnog Balkana jedna je od mjera u tom pravcu, iako dio članova vladajućih stranaka nije za to.
Prema njemačkom mediju „Bau“, smanjenje kvote moglo bi građevinskom sektoru donijeti manjak od oko 9.000 radnika. Tim Oliver Miler, generalni direktor Glavnog udruženja njemačke građevinske industrije, ističe da je teško zamijeniti te radnike domaćom radnom snagom ili zaposlenima iz drugih sektora, jer imaju značajno praktično iskustvo.
Na njemačkom tržištu rada već nedostaje kvalifikovanih radnika, posebno za rad na čeličnim i betonskim konstrukcijama. Samo prošle godine oko 17.000 građevinskih radnika otišlo je u penziju.
Radnici zaposleni po Uredbi o zapadnom Balkanu omogućavaju neprekidan rad na gradilištima, a smanjenje njihovog broja može dovesti do kašnjenja i većih troškova u stanogradnji i infrastrukturnim projektima, kao i usporiti privrednu aktivnost u lokalnim sredinama.
Stambena izgradnja i infrastrukturni projekti su među glavnim prioritetima njemačke vlade, navodi Miler.
Centralno udruženje njemačkog građevinarstva navodi da svaki sedmi građevinski radnik u Njemačkoj ima strani pasoš. Feliks Paklepa, direktor udruženja, ističe da Njemačka ne može istovremeno ograničavati dolazak radnika i graditi stanove, obnavljati mostove i širiti energetske mreže.
Oko 35 odsto viza izdato po osnovu Uredbe o zapadnom Balkanu odnosi se na građevinske firme, a 98 odsto radnika obuhvaćenih uredbom radi na poslovima sa obaveznim socijalnim osiguranjem. Predstavnici sektora traže ukidanje ograničenja i prelazak na digitalni postupak izdavanja viza.
Podaci njemačkog Saveznog zavoda za statistiku iz 2024. godine pokazuju da je oko 7.000 radnika iz BiH dobilo posao zahvaljujući ovoj uredbi.
Politički i diplomatski krugovi u Njemačkoj podržavaju ovu mjeru jer ne žele dodatno oslabiti tržišta rada zemalja zapadnog Balkana, ali su svjesni i da radnici koji rade u Njemačkoj šalju novac porodicama u matičnim zemljama, što ima značajnu ekonomsku i socijalnu ulogu.
Zbog toga smanjenje kvote nije važno samo za njemačke poslodavce, već i za zemlje zapadnog Balkana, uključujući BiH, koje bi mogle osjetiti posljedice ograničavanja pristupa njemačkom tržištu rada.



