Opšti izbori u BiH su na pragu, a iz lokalnih izbornih komisija upozoravaju da dio važnih informacija još znaju samo u Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) te da je u ovom momentu najveća nepoznanica kako će se birači snaći sa novim načinom glasanja. Istovremeno, kasni i edukacija svih uključenih u proces.
- Opšti izbori u BiH biće održani 4. oktobra, a prvi put će na svim biračkim mjestima biti korišćeni uređaji za biometrijsku identifikaciju birača i optički skeneri za očitavanje glasačkih listića.
- Predstavnici lokalnih izbornih komisija upozoravaju da kasne edukacija i pripreme, te da još nemaju sve informacije o novom sistemu glasanja, zbog čega strahuju od gužvi i problema na dan izbora.
- Na novom glasačkom listiću, prema do sada poznatim informacijama, neće biti imena kandidata, već samo nazivi stranaka i brojevi kandidata, što bi, kako ocjenjuju, moglo zbuniti posebno starije birače.
- Članovi izborne administracije smatraju da bi upravo skeneri mogli postati najveći izazov tokom izbornog dana, dok je za nabavku nove opreme izdvojeno više od 100 miliona KM.
Deseti po redu opšti izbori zakazani su za 4. oktobar, a prvi put će na svim biračkim mjestima, njih oko 6.000, biti korišćeni uređaji za biometrijsku identifikaciju birača i optički skeneri za očitavanje glasačkih listića.
Uvođenje tih tehnologija je dovelo do potpuno drugačijeg izgleda glasačkog listića. Iako zvanično još nije predstavljen, uz tvrdnje iz CIK-a da će to da budu u prvim danima avgusta, detalji koji su otkriveni pokazuju da će na listiću neće biti imena kandidata, već nazivi političkih stranaka. Ispod naziva svake stranke će biti brojevi, a imena kandidata na posebnom informativnom papiru, usljed čega će birači morati da pamte brojeve kako bi na kraju i dali glas stranci, odnosno favoritima na listi.
Dio koraka je preciziran u Pravilniku o sprovođenju opštih izbora 2026. godine u BiH iza kojeg stoji CIK BiH, a iako su te tehnologije isprobane na pojedinim biračkim mjestima na lokalnim izborima 2024, dugogodišnji članovi izborne administracije upozoravaju da je to neuporedivo i da ih sada očekuje složeniji posao, uz opasku da bi upravo skeneri mogli postati usko grlo izbornog dana.
Predsjednik Gradske izborne komisije Banjaluka Dubravko Malinić kaže da ga najviše brine kako će se stariji birači snaći sa novim pravilima.
– Bojim se da će biti dugotrajnih zadržavanja i u glasačkim kabinama i na samom biračkom mjestu. Edukacija je trebalo da počne mnogo ranije, posebno kada je riječ o izbornim komisijama i biračkim odborima. Još ne znamo ni kako će izgledati glasački listić, niti da li će operateri biti u prilici da blagovremeno postave svu opremu – rekao je Malinić za „Glas Srpske“.
Sličnog je stava i predsjednica bijeljinske izborne komisije Dijana Savić Božić, koja ističe da kasno počinje priprema i izborne administracije i građana.
– Glasački listić je izmijenjen, ali još nije zvanično usvojen i ne možemo ga koristiti tokom edukacije. Problem je i obuka članova biračkih odbora. Po uputstvu još ih ne imenujemo, a obuka je predviđena za kraj septembra, praktično pred same izbore. Pitanje je koliko će za tako kratko vrijeme uspjeti da savladaju sve procedure – rekla je Savić Božić za „Glas“.
Upozorila je da lokalne izborne komisije i dalje nemaju ni sva uputstva za korišćenje novih tehnologija.
– Mi treba da preuzmemo svu tu informatičku opremu i rasporedimo je na oko 200 biračkih mjesta u Bijeljini. Dobavljač je dužan da pripremi ta uputstva za upotrebu. Ni to još nemamo, a većinu informacija saznajemo iz medija – navela je, uz opasku da nisu isplaćeni troškovi za prošle izbore.
Iako su skeneri bili korišćeni u pilot-projektu tokom lokalnih izbora 2024. godine, naglašava da su ovo potpuno nove okolnosti.
– Sve je to novo, a znamo da je i avgust već pred nema. Čak ni u CIK-u nije bilo saglasnosti o izgledu listića, a da ne pričamo o lokalnim opštinskim komisijama koje nemaju nikakve informacije te tek o članovima biračkih odbora koji moraju sve to do detalja znati – kategorična je Savić Božić.
Pravilnikom o sprovođenju opštih izbora su propisane procedure i šta u slučaju da skener „zakaže2 tokom izbornog dana 4. oktobra ove godine te koje su obaveze člana biračkog odbora koji će biti zadužen za taj dio izbornog procesa.
– Sve to je napisano. Na licu mjesta treba da budu i informatičari, a ni oni još nisu imenovani. S druge strane, imamo i birače koje treba uvjeriti da će im biti omogućena tajnost glasanja, a lično mi je žao što veliki broj informacija čujem iz medija – zaključila je u izjavi za „Glas“.
Predsjednik prijedorske izborne komisije Željko Škondrić smatra da bi upravo skeneri mogli postati najveći problem.
– Daleko je lakše bilo ubaciti glasački listić u kutiju nego u taj uređaj. Plan je da dva skenera budu na mjestima sa više od 400 upisanih birača, ali za ovo ne možemo reči da je elektronsko glasanja ako ručno brojimo poslije. To je onda isto kao i prošle godine, uz ovaj put pilot projekat za cijelu BiH – izjavio je Škondrić za „Glas“.
Postoje i dileme u vezi sa usklađenošću sa Izbornim zakonom BiH, a ukazao je i na organizacione izazove.
– Imamo situaciju da izborna komisija od sedam članova organizuje prevoz izbornog materijala do biračkih mjesta. To mora biti u subotu. U Prijedoru moramo raspisati tender za angažovanje 11 kombija kako bismo sve stigli na vrijeme – naglasio je on.
Proces uvođenja tehnologija je višegodišnji projekat kapitalnog ulaganja i digitalizacije izbornog procesa 2025-2028. Nabavka skenera i opreme za biometrijsku identifikaciju birača, uz prateće poslove, košta više od 100 miliona, a novac za to je obezbijeđen intervencijom Kristijana Šmita koji je s a pozicije visokog predstavnika u BiH nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH kojima su i otvorena vrata za uvođenje novih sistema na biračka mjesta.
Ugovor za nabavku opreme potpisan je sa grupom ponuđača koja je predvođena sarajevskom firmom „Smartmatik BH“ čiju matičnu kuću prate kontroverze.
