Siniša Karan">Siniša Karan je za Srnu komentarisao današnje odluke krnjeg Ustavnog suda BiH, navodeći da se ne radi o pojedinačnoj sudskoj odluci, već o otvorenom udaru na temelje dejtonskog ustavnog poretka, ravnopravnost konstitutivnih naroda i entiteta, te mehanizme koji sprečavaju preglasavanje i dominaciju.
On je istakao da eliminisanje ustavnog prava Republike Srpske da zaštiti svoj vitalni interes mijenja ne samo način odlučivanja, već i samu ustavnu prirodu BiH. Karan podsjeća da je tokom tri decenije bilo pokušaja razvlašćivanja Republike Srpske i osporavanja njenih nadležnosti, ali da direktno obesmišljavanje mehanizma zaštite vitalnog interesa predstavlja presedan sa dalekosežnim ustavnopravnim i političkim posljedicama.
Prema njegovim riječima, dejtonski ustavni poredak nije uspostavio BiH kao unitarnu državu, već kao složenu strukturu zasnovanu na dva entiteta, konstitutivnosti naroda i mehanizmima njihove zaštite. Paritet, konsenzus, entitetsko glasanje i zaštita vitalnog interesa nisu sporedna pitanja, već temeljne garancije ustavne ravnopravnosti i zaštite od majorizacije.
Karan je naglasio da entiteti nisu obične administrativne jedinice, već konstitutivni elementi sa vlastitim nadležnostima i instrumentima zaštite. Ustav BiH dopušta preglasavanje srpskog člana Predsjedništva, ali uspostavlja dodatni mehanizam zaštite kojim se odluka proglašena destruktivnom po vitalni interes entiteta upućuje Narodnoj skupštini Republike Srpske. Neutralisanjem tog mehanizma ruši se ravnoteža dejtonskog modela odlučivanja, a preglasavanje postaje instrument nametanja političke volje.
On je podsjetio da nijedan konstitutivni narod i entitet ne smiju biti potčinjeni volji drugih, te da su entitetsko glasanje i zaštita vitalnog interesa ustavne garancije demokratije u složenoj, višenacionalnoj državi. Bez njih, dejtonski Ustav gubi suštinu, a BiH se udaljava od principa na kojima je uspostavljena.
Karan je ocijenio da je najopasnija dimenzija odluke Ustavnog suda BiH to što je on iskoračio iz uloge ustavobranitelja i prisvojio ulogu ustavotvorca, mijenjajući ustavnu strukturu države bez promjene ijednog slova Ustava, bez ustavne procedure i saglasnosti konstitutivnih naroda i entiteta.
On je naveo da krnji Ustavni sud stvara novu ustavnu stvarnost koju legitimni predstavnici konstitutivnih naroda i entiteta nisu usaglasili, a neizvršavanje njegovih odluka je krivično sankcionisano, što koncentriše moć u rukama institucije koja se udaljava od dejtonskog okvira. To nije vladavina Ustava, već pokušaj uspostavljanja sudokratije u kojoj sudska vlast preuzima nadležnosti ustavotvorca.
Karan smatra da iza takvog djelovanja stoji proces nametanja teze da je dejtonski Ustav privremeno rješenje koje treba prevazići, čak i bez formalnog ustavnog dogovora, te da se sudskim tumačenjima nastoji ukloniti federalni elementi i transformisati BiH u unitaru državu. Ustavni sud nema mandat da određuje kakva BiH treba da bude, već da štiti postojeći ustavni poredak.
On je zaključio da ova odluka predstavlja opasan korak u slabljenju ustavnih mehanizama Republike Srpske i pokušaj neformalne transformacije dejtonske BiH. Republika Srpska, braneći svoje nadležnosti i pravo na ustavnu zaštitu, brani i princip ravnopravnosti na kojem počiva dejtonski poredak.
Karan je istakao da ako se ustavni položaj Republike Srpske može mijenjati bez njene saglasnosti, ako se entitetski mehanizmi zaštite mogu neutralisati sudskim tumačenjima i ako se federalni principi mogu potiskivati bez formalne revizije, onda se ne radi o primjeni dejtonskog Ustava, već o stvaranju novog ustavnog poretka i državnog uređenja bez dogovora i propisane procedure.
On je ocijenio da je ova odluka jedno od najozbiljnijih osporavanja logike dejtonskog ustavnog uređenja od njegovog uspostavljanja, te da sud BiH">Ustavni sud BiH nema mandat da ukida Dejton niti da mijenja ustavnu prirodu države. Sudije krnjeg Ustavnog suda, prisvajajući pravo da mijenjaju ustavni poredak, prestali su biti čuvari Ustava i postali njegovi rušitelji, čime se ne ruši samo položaj Republike Srpske nego i temelji BiH.



