Incident u selu Golinjevo kod Livna, gdje su tokom noći uništene i zapaljene zastave postavljene na igralištu, još jednom je pokazao koliko su simboli u Bosni i Hercegovini i dalje osjetljivo pitanje. Prema dostupnim informacijama, među postavljenim zastavama nalazile su se zastave današnje Bosne i Hercegovine, ali i zastave bivše Republike Bosne i Hercegovine.
Paljenje bilo koje zastave, uništavanje imovine i noćno skrnavljenje javnog prostora ne može i ne smije biti opravdano. Takvi postupci predstavljaju vandalizam i posao je policije i nadležnih institucija da pronađu počinioce i sankcionišu ih.
Međutim, jednako tako, javnost ima pravo postaviti pitanje zašto se na javnom prostoru ističu zastave koje nisu zvanična obilježja današnje Bosne i Hercegovine. Zvanična zastava BiH definisana je Zakonom o zastavi Bosne i Hercegovine, kojim se uređuju njen oblik, izgled i isticanje na nivou države.
Zastava bivše Republike BiH za veliki broj građana u BiH nije neutralan istorijski simbol, već obilježje ratnog perioda koje se različito doživljava među narodima u BiH. Za jedne ona ima emotivno i političko značenje, dok je za druge simbol pod kojim pamte rat, stradanja i duboke podjele. Upravo zato njeno isticanje na javnim mjestima, naročito u sredinama gdje takva obilježja izazivaju nelagodu i protivljenje, mnogi građani doživljavaju kao provokaciju.
Bosna i Hercegovina ne može graditi povjerenje tako što će se javni prostor pretvarati u poligon za nadmetanje ratnim simbolima. Ako se od građana očekuje poštovanje države, onda se mora poštovati i činjenica da današnja BiH ima svoja zvanična obilježja, dok simboli iz ratnog perioda ne mogu biti nametani kao zajednički simboli svih građana.
Zbog toga ovaj slučaj ne smije biti posmatran jednostrano. Paljenje zastava mora biti osuđeno i procesuirano, ali se mora otvoriti i pitanje odgovornosti onih koji svjesno ističu nezvanična obilježja koja uznemiravaju dio građana. Posebno je problematično kada se takvi simboli postavljaju na javne površine, sportska igrališta i mjesta koja bi trebalo da okupljaju ljude, a ne da ih dodatno dijele.
BiH već ima dovoljno političkih i nacionalnih podjela. Ako se želi normalan suživot, onda se mora prestati sa praksom provociranja jednih, drugih ili trećih naroda simbolima koje druga strana doživljava kao prijetnju ili podsjećanje na rat. Javna okupljališta treba da budu mjesta mira, sporta i zajednice, a ne nova linija podjela.
Nadležne institucije zato treba da urade dva posla: da pronađu i kazne one koji su zapalili zastave, ali i da jasno urede i sankcionišu isticanje nezvaničnih i ratnih obilježja na javnim površinama kada ona izazivaju uznemirenje građana. Samo tako se može poslati poruka da ni vandalizam ni provokacije nemaju mjesto u javnom prostoru.
