Nakon što je početkom ovog mjeseca prvi put propala sjednica takozvanog Savjeta za primjenu mira (PIK) u BiH zbog različitih pogleda Amerike i EU na OHR, uz raniju ostavku Kristijana Šmita, pažnja je preusmjerena na 30. jun koji je označen kao datum kada bi trebalo da uslijedi novi pokušaj izbora visokog predstavnika, ali sve je i dalje na tankom ledu.
Neimenovanje novog visokog predstavnika na posljednjem zasjedanju PIK-a 3. i 4. juna u Sarajevu, uz povišen ton u komunikaciji između Amerike i Evrope po završetku, produbilo je rascjep u međunarodnoj zajednici u pogledu na OHR do mjere da su SAD upozorile da bi mogle i da preispitaju svoju ulogu u međunarodnom prisustvu u BiH.
Ozbiljnije polemike o visokom predstavniku su otvorene u maju nakon što je Šmit, koji od dolaska u OHR 2021. nema podršku Srpske jer nije imenovan u skladu sa Dejtonskim sporazumom, podnio ostavku kao i sjednice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) na kojoj je potvrđen novi pogled SAD na Kancelariju visokog predstavnika (OHR).
Za razliku od Kancelarije visokog predstavnika, koji je dio BiH iz Dejtona, PIK je, naime, neformalna grupa država koja, kao tijelo, nije predviđeno Dejtonskim sporazumom, ali je u međuvremenu kumovao takozvanim bonskim ovlašćenjima i demonstraciji sile visokih predstavnika te prigrabio i mandat da ih imenuje na ključnu poziciju u OHR-u.
Njihova odluka o imenovanju Šmita 2021. i to bez prateće Rezolucije SB UN bila je kap koja je prelila čašu. Tada je i Ruska Federacija najavila da više neće učestvovati u PIK-u u kojem glavnu riječ vode predstavnici Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD i EU, pod predsjedništvom visokog predstavnika.
Međutim, turbulencije na relaciji SAD – EU i različitih pogledi usljed zaokreta u američkom pogledu na OHR i ovlašćenja visokog predstavnika, po aneksu deset, su donošenje odluke odgodile do kraja mjeseca.
Pregovori
Svi visoki predstavnici u BiH su, naime, do sada dolazili iz evropskih zemalja, a zamjenici su bile američke diplomate te je, uglavnom, unaprijed bilo poznato ko preuzima mandat.
U susret posljednjoj sjednici PIK-a otkriveno je da ima nekoliko kandidata za visokog predstavnika, ali su se izdvojila dva imena. To su italijanski diplomata Antonio Zanardi Landija, iza kojeg je stala SAD, te Rene Trokaz, koga je predložila Francuska, uz podršku Njemačke i Velike Britanije.
Ovaj put, ni dan pred sjednicu nije poznato da li će i koji kandidat dobiti podršku tako da je otvorena i mogućnost da Šmit ostane još neko vrijeme.
Prema pojedinim navodima, američki pritisak na EU nije urodio plodom jer Evropljani traže da, ukoliko italijanski diplomata zasjedne u fotelju, ne povlači nijednu od odluka prethodnika na toj poziciji.
S druge strane, prema istim izvorima, ako izbor Francuske i Njemačke bude izabran, SAD prijete da bi mogle obustaviti finansiranje OHR-a. Pominjao se i „podijeljeni“ mandat, odnosno određeno vrijeme i za jednog i drugog.
Pravnik iz Sarajeva Damir Sakić ističe da bi jedino pravno prihvatljivo bilo da PIK cijelu stvar proslijedi SB UN koji bi trebalo da, u najboljem slučaju, donese rezoluciju kojom bi bila okončana misija OHR ili isti akt kojim bi bio imenovan novi visoki predstavnik sa ograničenim mandatom, ovlašćenjima u okviru Dejtona, uz mehanizam preispitivanja dosadašnjih odluka.
– Na diplomatskoj sceni svjedočimo jednom latentnom sukobu SAD i EU oko izbora kandidata. Stav administracije Donalda Trampa je da 30. jun treba da bude posljednji radni dan Šmita u BiH. I mi se nadamo tome i ako ne bude predložen kandidat i stvar proslijeđena SB UN. Šmit će, iako ostane još tu, biti pasivni posmatrač svih procesa, bez ovlašćenja za preduzimanje određenih radnji – izjavio je Sakić za „Glas“ navodeći da u ovom momentu ne postoje ni bonska ovlašćenja jer nema podrške za njihovu primjenu.
Profesor međunarodnih odnosa Miloš Šolaja navodi da su trenutno na sceni dva različita koncepta.
– EU zastupa čvršću ruku, SAD nešto blaže i veći uticaj, uz jasnu poruku da međunarodna zajednica ne treba više da se bavi izgradnjom države – kazao je Šolaja, dodajući da EU daje kandidata za kojeg Bošnjaci i dalje vjeruju da će raditi u njihovu korist, odnosno organizaciji države.
Podsjeća da su Amerikanci rekli da imaju rješenje i ako ne bude imenovan visoki predstavnik.
– U tom slučaju bi vjerovatno prvi zamjenik visokog predstavnika bio neka vrsta vršioca dužnosti – istakao je u izjavi za „Glas“ Šolaja koji smatra da je važniji stav da se „bonska“ ovlašćenja više ne primjenjuju.
„Puna ladica“
O svojoj poziciji u BiH prije nekoliko dana je govorio i Kristijan Šmit za austrijske medije, navodeći da ne zna kada će napustiti funkciju u OHR-u ni kada se može očekivati da PIK izabere novog visokog predstavnika.
– Bilo bi važno znati ko će biti moj nasljednik i predstavnik međunarodne zajednice. Međutim, situacija s tim još nije jasna. U tom smislu, svoj posao trenutno obavljam baš kao i pilot koji slijeće na aerodrom u Sarajevu – u uslovima vizuelnog letenja – rekao je Šmit.
Nije htio komentarisati italijanskog ni francuskog kandidata za mjesto na kojem se nalazi, ali jeste svoj odnos sa SAD.
– Mandat OHR-a nije vremenski ograničen. Ipak, kao što je to ranije bio slučaj sa nekoliko mojih prethodnika, i meni je sugerisano da napravim mjesto za nekoga drugog. Mogu samo reći da je postojala ili postoji ideja koja glasi: „Hajde da probamo nešto novo“ – objelodanio je njemački diplomata čiji je boravak u BiH obilježen nametanjem odredbe u Krivičnom zakonu po kojem je nepoštovanje odluka visokog predstavnika krivično djelo.
Po tom famoznom članu je pokrenut sudski proces protiv Milorada Dodika u svojstvu predsjednika Srpske, koji je završio pravosnažnom osuđujućom presudom i oduzimanjem tog mandata, a Šmit je, na pitanje novinara zašto je potreban neko novi u OHR-u, odgovorio da je razlog „državna“ imovina.
– Ovaj problem blokira investicije, a igra ulogu i u izgradnji američkog gasovoda Južna interkonekcija – kazao je, tvrdeći da je imao brojne prijedloge u ladici, ali da odluku nije htio samostalno donijeti.
„Aerodromske odluke“
O pogubnom djelovanju visokih predstavnika u BiH, usljed opasnog izlaska iz okvira aneksa deset mirovnog sporazuma, bilo je tokom proteklih godina burnih rasprava i u republičkom parlamentu.
U jednom od dokumenata je ukazano i na takozvane aerodromske odluke koje se pripisuju visokim predstavnicima koji su mahom nakon isteka mandata priznavali da se u BiH čini pravno nasilje.
– Kao poseban specijalitet djelovanja OHR-a, Periš navodi slučaj kada je Volfgang Petrič, posljednjih dana mandata, 22. i 23. maja 2002. donio 44 odluke kojima je uklonio 12 ljudi, nametnuo 24 zakona i izmijenio ustave entiteta. Periš piše da je „ovo postalo dio tradicije poznate pod imenom aerodromske odluke“, jer se smatralo da su potpisivane na aerodromu u trenutku odlaska visokog predstavnika – navedeno je u jednom dokumentu.
Takav manevar je zabilježen i u doba Valentina Incka koji je nekoliko dana pred odlazak sa pozicije visokog predstavnika nametanjem zakona zabranio negiranje genocida.
Damir Sakić je, ipak, duboko uvjeren da, za razliku od prethodnika, Šmit nema apsolutno nikakvu podršku za neki takav potez.
– U istupima je tvrdio da ima punu ladicu rješenja za državnu imovinu, ali on nema ni ovlašćenja niti se to pitanje može tako riješiti. Hipotetički, ako bi nametnuo zakon o državnoj imovini, to bi dovelo do najteže ustavne i političke krize sa nesagledivim posljedicama koje sada ne možemo ni da pretpostavimo – zaključio je Sakić.
Bez odgovora
Iz OHR-a do danas nisu stigli odgovori na pitanja poslata još 18. juna. U zahtjevu su zatražene informacije u vezi sa datumom zasjedanja PIK-a i konsenzusom oko kandidata za poziciju visokog predstavnika u BiH.
