Naši preci vjerovali su da vremenske prilike na Veliku Gospojinu mogu da nagovijeste kakav nas period čeka. Posmatrali su nebo, kišu, sunce i promjene u prirodi, tražeći u njima znakove za jesen i zimu.
Velika Gospojina smatra se jednom od važnih prekretnica u godini, jer se praznuje u vrijeme kada ljeto polako ustupa mjesto jeseni.
Zbog toga su se za ovaj dan vezivala brojna narodna vjerovanja, posebno ona koja se odnose na vrijeme, prirodu i promjenu godišnjeg doba.
Prema narodnom vjerovanju, ako je oko Velike Gospojine lijepo, vedro i sunčano vrijeme, očekivao se mirniji i prijatniji nastavak godine.
Ako bi, pak, praznik obilježili kiša, oblaci i nevrijeme, ljudi su to tumačili kao najavu promjenljivog i hladnijeg perioda koji dolazi.
Posebno se obraćala pažnja na grmljavinu i nagle promjene vremena.
Naši stari su vjerovali da takve pojave nisu slučajne i da mogu biti znak promjene vremena u narednim nedjeljama.
Sa Velikom Gospojinom vezuje se i period poznat kao međudnevnica, vrijeme između Velike i Male Gospojine. U tom periodu tradicionalno se bralo ljekovito bilje, za koje se vjerovalo da ima posebnu snagu, dok se priroda polako pripremala za dolazak jeseni, prenosi Informer.
