U posljednjih nekoliko dana ruske snage znatno su pojačale napade bespilotnim letelicama, što ukazuje na značajnu promjenu u njihovoj strategiji zračnog ratovanja. Kako navodi portal, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski istakao je da je u samo četiri dana lansirano gotovo 1.500 dronova, od kojih je većina nova verzija Geran-4, ruske kopije iranskog Shaheda. Ključna novina kod ovog modela je uvođenje mlaznog motora, umjesto dosadašnjeg klipnog pogona, što znatno povećava brzinu drona i smanjuje mogućnost njegove presretnosti od strane ukrajinske protuzračne odbrane.
Kako se navodi u zapadnim medijima, u početku je udio dronova na mlazni pogon bio manji, oko četvrtine ukupnog broja, no taj odnos se u posljednje vrijeme preokrenuo, pa sada većina bespilotnih letjelica koje Rusija koristi posjeduje ovaj napredniji pogon. Dodatno je unaprijeđena i komunikacija između operatera i dronova, što im omogućava veće manevarske sposobnosti i otežava ukrajinskim snagama da ih presretnu. Ukrajina je, kao odgovor na ovu prijetnju, angažovana u razvoju i testiranju sopstvenih mlaznih dronova, ali trenutno je primorana da troši dragocene zapadne rakete i angažuje borbene avione u pokušaju zaustavljanja ovih napada.
Procjene savjetnika ukrajinskog predsjednika govore da se uspijeva uništiti oko 80% ruskih dronova, ali preostalih 20% ipak uspijeva proći kroz odbranu. Zelenski je najavio ambiciozan cilj da se postotak presretanja poveća na preko 90% do jeseni, što bi značajno smanjilo štete koje Ukrajina trpi.
Osim intenzivnih napada na strateške logističke tačke, Rusija je uvela taktiku cjelodnevnih udara na Kijev, koju je prvi put testirala u maju ove godine. Dronovi napadaju u manjim grupama iz različitih pravaca, stvarajući konstantan pritisak na ukrajinsku protuzračnu odbranu i paralizujući svakodnevni život u glavnom gradu. Ova taktika ima dvostruki cilj: iscrpiti kapacitete odbrane i izazvati ekonomske gubitke zbog čestih prekida rada tokom vazdušnih uzbuna, koje sada mogu trajati i do dvanaest sati dnevno.
Strategija je usmjerena na dugotrajnu ekonomsku štetu i stvaranje unutrašnjeg političkog pritiska u Ukrajini. Prema riječima bivšeg ministra spoljnih poslova Dmitra Kulebe, cilj je usmjeriti nezadovoljstvo građana prema vladajućim strukturama. Međutim, ukrajinske vlasti na neki način prihvataju ovaj scenario, računajući na kontinuiranu zapadnu pomoć koja bi trebala nadoknaditi nastale finansijske praznine. Stručnjaci upozoravaju da je takav pristup vrlo rizičan, naročito jer Ukrajina i dalje insistira na centralizaciji logistike, čineći ključne tačke izrazito ranjivim na ruske napade.
Ruski udari na logističke čvorove stvaraju haos u lancima snabdijevanja, što posebno otežava izvoz žitarica. Blokada crnomorskih luka prisiljava Ukrajinu da preusmjeri izvoz uglavnom kroz jedan jedini pravac preko grada Izmaila, što ruskim snagama olakšava izvođenje operacija. Situacija nije mnogo bolja ni u vojnoj logistici i proizvodnji odbrambene opreme. Zabilježeni su napadi na pogone za proizvodnju bespilotnih letjelica i robotizovanih kopnenih sistema, kao i na skladišta komponenti za krstareće rakete.
Posebno je odjeknuo udar na skladište u okolini Buče, gdje je uslijed detonacije poginulo više desetina ljudi, što je pokrenulo javnu debatu o bezbjednosti vojnih skladišta u blizini stambenih zona. Kao odgovor, ukrajinske vlasti su uvele obavezne inspekcije svih vojnih skladišta i pokrenule krivične postupke kako bi spriječile slične incidente u budućnosti.
Na bojnom polju ruske snage i dalje vrše snažan taktički pritisak, ali su ukrajinske jedinice pokrenule protuofenzivu u zoni Limana u Donjeckoj oblasti, što je iznenadilo rusko zapovjedništvo koje nije uspjelo pravovremeno poslati pojačanja. Ova akcija predstavlja značajan udarac za ruske planove daljeg napredovanja prema Izjumu i Slovjansku. Ključnu ulogu u tome odigrao je novi načelnik Glavnog štaba Mihailo Drapati, koji je proveo temeljitu reorganizaciju odbrane Donbasa, uspostavljajući jasne zone odgovornosti pod kontrolom iskusnih zapovjednika poput Andrija Bileckog i Denisa Prokopenka. Time Kijev jasno pokazuje koliko mu je stalo do očuvanja važnih gradova Kramatorska i Slovjanska.
Istovremeno, ruske snage nastavljaju ofanzivu na dobropoljskom pravcu, kao i na zapadno-zaporoškom području oko grada Orehova, gdje se bore na veoma otvorenom terenu što otežava napredovanje. Glavni cilj ruske vojske je zauzimanje Orehova, dok se ukrajinske snage pripremaju za odbranu sjeverne granice u oblastima Černigova i Sumska. Iako je ovaj region zadnji put napadnut na početku invazije, Rusija je pokrenula nove manevarske akcije, ali je malo vjerovatno da će pokušati veći prodor iz Bjelorusije, zbog niza razloga. Ukrajina je zato na tom području izgradila višeslojne utvrde neposredno uz granicu.
Trenutno se ne očekuju veći teritorijalni pomaci ruskih snaga na tom pravcu, ali ukoliko se najavljena mobilizacija u Rusiji uspješno sprovede, situacija bi se mogla promijeniti. Ipak, dok pritisak ruske ofanzive ne jenjava, nova strategija udara dronovima dodatno komplikuje odbranu Kijeva. Ostaje da se vidi kako će ukrajinske snage prilagoditi svoje taktike i kapacitete u ovom dinamičnom i složenom ratu.
