Nakon konstituisanja Parlamentarne skupštine BiH i formiranja vlasti u Bosni i Hercegovini, jedno od prvih ozbiljnijih pitanja koje bi se moglo pokrenuti je izbor novih članova Centralne izborne komisije BiH (CIK).
HDZ i SNSD već godinama tvrde da postojeći sastav CIK-a nije legalan i legitiman, navodeći da su članovi imenovani mimo zakona i da su stranački kadrovi. Četvoro članova CIK-a, imenovanih u martu 2020. godine, su Ahmet Šantić, Suad Arnautović, Vanja Bjelica Prutina i Jovan Kalaba. Njihov mandat traje sedam godina. Kasnije su imenovani Željko Bakalar i Vlado Rogić, dok je Irena Hadžiabdić član CIK-a iako joj je mandat formalno istekao 2023. godine.
Tri od pet članova koji uskoro ističu mandat ispunjavaju uslove za penziju, ali su izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo Kristijan Šmit omogućile da ostanu na funkciji bez obzira na starosnu penziju.
U martu ove godine ističe mandat pet od sedam članova CIK-a: Šantiću, Arnautoviću, Kalabi, Bjelica Prutini i Bakalaru. Hadžiabdićevoj je mandat istekao 2023., a Rogiću ističe 2028. godine.
Prema Izbornom zakonu BiH, CIK je dužan najkasnije 180 dana prije isteka mandata obavijestiti Kolegijum Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, a najkasnije 150 dana prije isteka mandata raspisati javni konkurs za popunjavanje pozicija. Ove obaveze do sada nisu ispunjene, a novi saziv Predstavničkog doma će preuzeti ovaj zadatak.
HDZ je predložio izmjene Izbornog zakona koje bi promijenile proceduru izbora članova CIK-a, predlažući da konkurs sprovode i članove predlažu članovi Kolegijuma Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Ovaj prijedlog je još u proceduri i daleko je od usvajanja.
