Postavlja se pitanje da li nošenje bankovne kartice koja glasi na drugo lice može izazvati probleme prilikom prelaska državne granice. Samo posjedovanje tuđe kartice nije automatski zabranjeno, ali je važno razlikovati prenošenje kartice od njenog korištenja.
Na primjer, ako osoba putuje iz Njemačke u Bosnu i Hercegovinu i nosi karticu člana porodice da bi joj je predala, to samo po sebi ne predstavlja carinski prekršaj.
Međutim, korištenje kartice koja glasi na drugo lice, naročito za podizanje gotovine ili plaćanje, nije dozvoljeno prema opštim uslovima poslovanja banaka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Čak i ako vlasnik kartice preda karticu i PIN drugoj osobi, to ne znači da je njeno korištenje automatski dozvoljeno ugovorom s bankom.
Ako neko želi da drugi član porodice zakonito raspolaže sredstvima, banka može izdati dodatnu karticu ili dati drugi oblik ovlaštenja, zavisno od vrste računa i bankarskog proizvoda.
Važno je naglasiti da bankovna kartica nije isto što i gotovina. Prema pravilima Evropske unije, putnici koji ulaze ili izlaze iz EU moraju prijaviti gotovinu u iznosu od 10.000 evra ili više. Međutim, novac na bankovnom računu povezanom s karticom ne smatra se fizički prenesenom gotovinom samo zbog nošenja kartice. Posebna pravila mogu važiti za anonimne prepaid kartice.
Granična policija i druga nadležna tijela mogu provoditi dodatne provjere u slučaju sumnje na krađu, prevaru ili zloupotrebu platnog instrumenta. Putnik može biti upitan kome kartica pripada, zašto je nosi i kako je do nje došao.
Posebno je osjetljivo ako osoba ima više kartica na različita imena, a ne može objasniti njihov porijeklo. To ne znači automatski prekršaj, ali može biti razlog za dodatnu provjeru.
Zaključak je da prenošenje tuđe bankovne kartice preko granice nije isto što i njeno neovlašteno korištenje. Osobe koje nose karticu člana porodice preporučuje se da mogu objasniti kome kartica pripada i zašto je prenose, dok za korištenje važe uslovi banke koja je izdala karticu.
