Brazilski predsjednik Luiz Inasio Lula da Silva poručio je nakon osvajanja četvrtog mandata da Brazil „nije ničije dvorište“, kritikujući američkog predsjednika Donalda Trumpa i optužujući strane aktere za miješanje u izborni proces putem digitalnih platformi.
Poraženi predsjednički kandidat Flavio Bolsonaro, najstariji sin bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara, odbio je da prihvati rezultate i najavio je da će tražiti poništavanje izbora, navodi India Today.
Lula je izjavio da će njegova administracija raditi na zaštiti suvereniteta i demokratije, te se založio za regulisanje digitalnih platformi tvrdeći da je Brazil na izborima pobijedio strano miješanje putem interneta.
On je nakon pobjede rekao: „Uspjeli smo da uvjerimo ljude da je glasanje izuzetno važno za očuvanje demokratije u Brazilu“. Obećao je da će biti predsjednik svih 215 miliona Brazilaca i da će sarađivati sa konzervativnim Kongresom kojeg su građani izabrali. Dodao je da će njegova administracija nastojati da poveća učešće javnosti u procesu donošenja odluka.
Poruka o Brazilu koji „nije ničije dvorište“ dolazi nakon kampanje obilježene optužbama za ugrožavanje državnog suvereniteta i podrškom američke administracije naporima porodice Bolsonaro da se vrati na vlast.
Flavio Bolsonaro je najavio da će od nadležnih institucija zatražiti poništavanje glasanja, tvrdeći da je neprihvatljiva odluka Vrhovnog suda da produži vrijeme glasanja za dva sata. On je rekao: „Nemoguće je priznati izborne rezultate“ i najavio da će njegov izborni tim osporiti ishod.
Analitičari smatraju da je poništavanje malo vjerovatno, imajući u vidu ubjedljivost Luline pobjede i činjenicu da je Bolsonarov izborni tim takođe tražio produženje glasanja zbog obilnih kiša na jugu Brazila.
Lula je u drugom krugu osvojio više od četiri miliona glasova više od Flavija Bolsonara, preokrenuvši prednost koju je senator imao nakon prvog kruga.
Odbijanje Flavija Bolsonara da prihvati poraz podsjeća na izbore 2022. godine, kada njegov otac Žair Bolsonaro nije prihvatio poraz od Lule. Bivši predsjednik je kasnije osuđen na 27 godina zatvora zbog planiranja državnog udara kojim je namjeravao da ostane na vlasti.
Mario Braga, analitičar za Latinsku Ameriku u konsultantskoj kući RANE, ocijenio je da bi narednih dana moglo doći do protesta desnice, ali je naglasio da je promjena izbornog ishoda veoma malo vjerovatna. Osporavanje rezultata moglo bi dodatno da pojača političke tenzije u narednim sedmicama.
Lulina pobjeda predstavlja veliki politički povratak osamdesetogodišnjeg lidera, koji je od 2018. do 2019. godine bio u zatvoru zbog korupcijskih optužbi, a presude su kasnije poništene. Na vlast se vratio nakon pobjede nad Žairom Bolsonarom 2022. godine.
Njegov novi izborni uspjeh dolazi u vrijeme šireg zaokreta pojedinih latinoameričkih zemalja prema desničarskim vladama. Tokom kampanje Lula je optuživao Bolsonarov politički tabor da ugrožava suverenitet Brazila i upozoravao na politike koje bi mogle da oslabe programe socijalne zaštite i ponište rezultate u smanjenju siromaštva i zaštiti životne sredine.
Ishod izbora predstavlja udarac za Trumpa, čija je administracija podržavala napore da se porodica Bolsonaro vrati na vlast. Lulin ostanak na čelu Brazila mogao bi predstavljati protivtežu uticaju Vašingtona u regionu.
Bivši ministar spoljnih poslova u Lulinoj vladi Selso Amorim rekao je za Rojters da će brazilski predsjednik imati važnu ulogu u uspostavljanju ravnoteže u Latinskoj Americi.
Uprkos pobjedi, Luli tokom četvrtog mandata očekuju veliki izazovi. Brazil je izabrao najkonzervativniji Kongres od povratka demokratiji osamdesetih godina prošlog vijeka, a Bolsonarova Liberalna partija i njeni saveznici će imati značajan uticaj u oba doma. Takav odnos političkih snaga mogao bi otežati usvajanje zakona koje Lula predlaže i zadržavanje kontrole nad budžetskim odlukama.
Sprovođenje njegovih obećanja u velikoj mjeri će zavisiti od sposobnosti da postigne dogovor sa konzervativnim zakonodavcima.
Dodatni izazov predstavljaju ekonomski pritisci. Vlada za narednu godinu predviđa privredni rast od 2,3 odsto, dok je javni dug premašio 82 odsto bruto domaćeg proizvoda. Visoke kamatne stope, zaduženost domaćinstava i pritisak da se ograniči javna potrošnja dodatno će opterećivati novu administraciju.
Lula će morati da uskladi obećanja o zaštiti socijalnih programa i nacionalnog suvereniteta sa potrebom saradnje sa konzervativnim Kongresom. Iako mu pobjeda donosi još jedan mandat, neprihvatanje rezultata u Bolsonarovom taboru moglo bi dodatno zakomplikovati početak novog predsjedničkog perioda.
