Samo dan nakon parlamentarnih izbora u Srbiji, na kojima je dosadašnja vlast Aleksandra Vučića doživjela poraz, iz Hrvatske i Slovenije stigli su prvi zahtjevi upućeni budućim vlastima u Beogradu. Dok Zagreb traži otvaranje arhiva bezbjednosnih službi i dostavljanje dokumentacije o ratnim događajima devedesetih godina, Ljubljana je otišla korak dalje, poručivši da neće podržati napredak Srbije ka Evropskoj uniji dok ne dobije arhive nekadašnjih jugoslovenskih tajnih službi.
Ovakve poruke stižu u trenutku kada Srbija prolazi kroz značajne političke promjene, a nova vlast još nije ni konstituisana. One istovremeno pokazuju da promjena političkog rukovodstva u Beogradu neće automatski značiti i uklanjanje prepreka na evropskom putu Srbije.
Slovenija postavila uslov: Bez arhiva nema evropskog napretka
Slovenački premijer Janez Janša jasno je poručio da njegova zemlja neće dati saglasnost za dalje napredovanje Srbije u pregovorima sa Evropskom unijom dok Beograd ne preda dokumentaciju nekadašnjih jugoslovenskih obavještajnih i bezbjednosnih službi koja se odnosi na Sloveniju.
Janša je svoj stav objavio na društvenoj mreži X, dan nakon izbora u Srbiji, naglasivši da se zahtjev odnosi na arhive Udbe, Službe državne varnosti, Jugoslovenske narodne armije i drugih službi bivše SFRJ.
Njegova poruka stigla je uprkos prethodnim izjavama evropske komesarke za proširenje Marte Kos, koja je poručila da su vrata Evropske unije otvorena Srbiji.
Time se otvara pitanje koliko će bilateralni zahtjevi pojedinih članica EU uticati na tempo evropskih integracija Srbije, bez obzira na reformske poteze buduće vlasti.
Hrvatska traži dokumentaciju o ratnim događajima
Gotovo istovremeno, potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved iznio je očekivanja Zagreba od nove vlasti u Beogradu.
Medved je izjavio da Hrvatska očekuje otvaranje arhiva nekadašnje Službe državne bezbjednosti i dostavljanje informacija koje hrvatske institucije, prema njegovim riječima, bezuspješno traže već deset godina.
Hrvatski ministar smatra da se u tim dokumentima nalaze odgovori na pitanja koja su ostala neriješena iz perioda ratnih sukoba devedesetih godina.
Osim dostavljanja dokumentacije, Medved je zatražio nastavak procesuiranja odgovornih za ratne zločine i suočavanje Srbije sa njenom ulogom u događajima iz tog perioda.
Prema njegovim riječima, otvaranje arhiva predstavljalo bi važan korak ka normalizaciji odnosa dvije države.
Za razliku od slovenačkog premijera, Medved u ovoj izjavi nije izričito uslovio evropske integracije Srbije ispunjavanjem hrvatskih zahtjeva.
Promjena vlasti ne znači i kraj političkih uslovljavanja
Iako zahtjevi Zagreba i Ljubljane nisu identični, zajedničko im je to što su upućeni neposredno nakon izbornog poraza dosadašnje vlasti, prije nego što je novi politički vrh Srbije preuzeo odgovornost za vođenje države.
Takav trenutak otvara šire političko pitanje: da li će nova vlast u Srbiji imati više prostora za unapređenje odnosa sa susjedima ili će se suočiti sa nizom otvorenih pitanja naslijeđenih iz prethodnih decenija?
Posebno je osjetljivo pitanje povezivanja evropskih integracija sa bilateralnim sporovima, jer države članice Evropske unije imaju značajnu ulogu u odlučivanju o daljem toku pristupnih pregovora.
S druge strane, otvaranje arhiva, rasvjetljavanje sudbine nestalih i saradnja u procesuiranju ratnih zločina predstavljaju pitanja od javnog interesa, koja prevazilaze dnevne političke odnose.
Pred novom vlašću ozbiljan diplomatski izazov
Izborni poraz dosadašnje vlasti u Srbiji otvorio je mogućnost za drugačiji pristup regionalnim odnosima i evropskim integracijama. Međutim, prve poruke iz Zagreba i Ljubljane pokazuju da će se nova administracija suočiti sa zahtjevima koji ne zavise isključivo od unutrašnjih političkih promjena.
Za Beograd će jedan od prvih diplomatskih izazova biti pronalaženje ravnoteže između saradnje sa susjedima, rješavanja otvorenih istorijskih pitanja i očuvanja sopstvenih pregovaračkih pozicija.
Ostaje da se vidi hoće li nova vlast zahtjeve Hrvatske i Slovenije prihvatiti kao priliku za poboljšanje međudržavnih odnosa ili će oni postati nova tačka političkih neslaganja u regionu.
