BANJALUKA, Sarajevo" title="Pretraga: Istočno Sarajevo">ISTOČNO SARAJEVO – Radnik iz Istočnog Novog Sarajeva, zaposlen u djelatnosti nespecijalizovane trgovine na veliko, ostvario je neto primanje od čak 186.673 KM za samo jedan mjesec.
Riječ je o najvećem pojedinačnom neto primanju prijavljenom u Republici Srpskoj u prvih devet mjeseci ove godine, potvrđeno je za „Nezavisne novine“ u Poreskoj upravi Republike Srpske.
Za poređenje, prosječna neto plata u Republici Srpskoj u septembru iznosila je 1.727 KM, što znači da je navedeno primanje bilo veće od 108 prosječnih mjesečnih plata.
Na drugom mjestu liste najviših pojedinačnih primanja nalazi se takođe radnik iz Istočnog Novog Sarajeva, zaposlen u istoj djelatnosti, sa primanjem od 94.645 KM.
Treće mjesto zauzeo je radnik iz Banjaluke, zaposlen u djelatnosti ostalog novčanog poslovanja, odnosno posredovanja, sa primanjem od 90.615 KM.
Među deset najviših pojedinačnih primanja nalaze se još dva radnika iz Banjaluke. Jedan je zaposlen u djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup ostalih mašina, opreme i materijalnih dobara, sa primanjem od 90.248 KM, dok je drugi zaposlen u djelatnosti ostalog novčanog poslovanja, sa primanjem od 86.884 KM.
Šesto mjesto na listi zauzeo je radnik iz Novog Sarajeva, zaposlen u ostalim informacionim uslužnim djelatnostima, sa primanjem od 86.064 KM. Na sedmom mjestu je radnik iz Banjaluke, zaposlen u ostalim ličnim uslužnim djelatnostima, sa primanjem od 85.153 KM.
Osmo mjesto pripalo je radniku iz Doboja, zaposlenom u djelatnosti ostalog novčanog poslovanja, koji je ostvario primanje od 83.158 KM.
Na devetom mjestu nalazi se radnik čija je lična karta izdata u Gornjem Vakufu, a koji je zaposlen u firmi na području Republike Srpske, u djelatnosti ostalog novčanog poslovanja, sa primanjem od 78.745 KM.
Listu deset najviših pojedinačnih primanja zaključuje radnik iz Banjaluke, zaposlen u ostalim telekomunikacionim djelatnostima, sa primanjem od 67.136 KM.
Ekonomista Milenko Stanić izjavio je za „Nezavisne novine“ da se tako visok nivo primanja može opravdati jedino u slučaju velikih naučnih ili tehnoloških otkrića, kojih, kako je naveo, nema registrovanih niti zaštićenih.
Stanić je pojasnio da ovako visoka primanja mogu biti rezultat izvlačenja novca po osnovu dobiti, jer niska stopa poreza na dobit od 10 odsto omogućava poslodavcima da novac isplaćuju kroz dobit i dividende, umjesto kroz redovne plate, na koje se plaćaju porezi i doprinosi ukupno oko 38 odsto.
Prema njegovim riječima, vjerovatno se radi o isplatama po osnovu dividende i poslovnim aranžmanima, koji mogu biti povezani sa državnim organizacijama i institucijama, ali i poslovima u sivoj zoni, gdje se za manje vrijedne poslove ostvaruju veće naknade.
Stanić je istakao da takva primanja ne mogu biti rezultat redovnog rada i poslovanja, te da su takvi iznosi mogući možda u specifičnim industrijama poput kladioničarske, ali nisu realni u normalnom poslovanju.
On je zaključio da isplata tako visokih iznosa nije prihvatljiva za domaće uslove, posebno ako su u pitanju redovne mjesečne plate koje se ponavljaju, te da takve visoke isplate plata sigurno nisu povezane samo s radom i rezultatima rada u tim preduzećima.
