Srpska pravoslavna crkva i pravoslavni vjernici danas, 21. novembra, proslavljaju Sabor Svetog arhangela Mihaila, poznat kao Aranđelovdan, jednu od najrasprostranjenijih krsnih slava kod Srba.
Ovaj praznik u crkvenom kalendaru označen je crvenim slovom i prati ga niz običaja i narodnih vjerovanja koja se prenose generacijama u srpskim porodicama. Aranđelovdan je posvećen Svetom arhangelu Mihailu, predvodniku nebeske vojske anđela i simbolu borbe dobra protiv zla. Na ikonama je prikazan kao nebeski ratnik sa mačem ili kopljem, dok pod njegovim nogama leži pobijeđeni zli duh.
Arhangel Mihailo zauzima posebno mjesto u srpskoj duhovnoj tradiciji, poštovan je kao zaštitnik dinastije Nemanjića, a Aranđelovdan je i slava Saborne crkve u Beogradu. Vjernici mu se mole za zaštitu, zdravlje i snagu u teškim trenucima. U narodu postoji vjerovanje da arhangel Mihailo obilazi svijet prerušen u prosjaka, ispitujući ljudsku dobrotu i pomažući nevoljnicima.
Aranđelovdan je druga najrasprostranjenija krsna slava kod Srba, odmah poslije Nikoljdana. U nekim krajevima smatra se i zaštitnikom stočara, a postoji vjerovanje da kakvo je vrijeme na Aranđelovdan, takvo će biti tokom zime i proljeća.
Jedna od čestih zabluda jeste da se za Aranđelovdan ne priprema slavsko žito, jer je arhangel Mihailo „živi svetitelj“. Međutim, prema crkvenom učenju, koljivo treba pripremati i za ovu slavu, kao i za druge krsne slave. Žito simbolizuje vaskrsenje i vječni život, a uz njega se pominju i preminuli preci. U središtu slavskog obreda su slavski kolač, žito i svijeća, uz ikonu, tamjan i vino, svaki sa svojom simbolikom.
Na Aranđelovdan, koji je u crkvenom kalendaru označen crvenim slovom, vjernici posvećuju dan molitvi, odlasku u crkvu, porodici i zajedništvu. Preporučuje se izbjegavanje teških poslova, svađa i svega što narušava mir u domu. Poseban značaj pridaje se gostoprimstvu, praštanju i poštovanju bližnjih.
Crkva ne zabranjuje svaki rad na praznik, ali naglašava da obaveze ne smiju potisnuti molitvu i duhovni smisao dana. Krsna slava nije prilika za razmetanje, već dan blagodarnosti Bogu i okupljanja porodice i prijatelja.
Ove godine Aranđelovdan pada u subotu, pa je slavska trpeza mrsna, što znači da se mogu pripremati jela od mesa, mliječnih proizvoda i drugih namirnica koje nisu posne. Ukoliko slava pada u dane posta, trpeza treba biti posna, osim ako kalendar ne predviđa razrješenje posta.
Suština krsne slave je u molitvi, blagodarnosti i zajedničkom okupljanju, a ne u količini hrane i pića.



