Mnoga domaćinstva u Bosni i Hercegovini već su nabavila ogrjev za zimu, ali način čuvanja drva i peleta odlučuje koliko će toplote zaista dati.
Vlažno gorivo slabije grije, brže se troši, više dimi i ostavlja više čađi u peći i dimnjaku.
Koliko vlage smiju imati drva za ogrjev?
Prema vodiču belgijskog proizvođača peći Stuv, svježe posječeno drvo ima između 40 i 50 posto vlage, a da bi pravilno gorjelo u peći ili kaminu, taj udio mora pasti ispod 20 posto.
Isto navodi i američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) u programu Burn Wise, koja preporučuje da se drva suše najmanje šest mjeseci i da se vlažnost prije loženja provjeri mjeračem vlage. Takvi mjerači su jeftini i mogu se kupiti u trgovinama s alatom.
Gdje i kako pravilno skladištiti drva?
Drva treba čuvati vani, podignuta od tla i pokrivena samo odozgo, jer pokrivanje sa strane zadržava vlagu. Najbolje je da ih od zemlje odvajaju palete ili grede.
Zatvoreni podrum ili garaža bez ventilacije nisu prostor za sušenje svježih drva. Takva mjesta su prihvatljiva samo za kratko čuvanje drva koja su već suha. Nekoliko cjepanica unesenih pored peći dobra su praksa, ali samo kao završni korak, a ne kao način skladištenja.
Kako čuvati pelet da ne upije vlagu?
Novozelandski proizvođač peleta Azwood savjetuje da se pelet čuva u suhom i toplom prostoru, zaštićen od vlage i kondenzacije, a suha garaža ili šupa može biti dobro mjesto za vreće. Ako se vreće duže vrijeme ostave vani, vlaga s vremenom probija ambalažu i kvari gorivo.
Pelet je higroskopan, odnosno upija vodu kad se nađe blizu vlažnih zidova. Zbog toga nabubri i postane neupotrebljiv, a vlažan pelet može i začepiti sistem za doziranje u peć. Relativna vlažnost zraka u prostoriji gdje se čuva ne bi smjela preći 80 posto ni u jednom dijelu godine.
Zašto pelet ne treba držati direktno na podu?
Vreće ne slažite direktno na pod. Pelet na tlu lakše upija vlagu iz podloge ili vodu koja se nakupi oko vreća nakon kiše. Najjednostavnije rješenje je drvena paleta ispod vreća.
