TREBINjE – Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) nalazi se u teškoj finansijskoj situaciji, zbog čega njen generalni direktor Luka Petrović planira da traži povećanje cijene struje i mrežarine za 50 odsto. Ukoliko Regulatorna agencija za električnu energiju Republike Srpske (RERS) odobri ovaj zahtjev, domaćinstva bi od 1. januara plaćala račune veće za taj procenat, piše Kapital.
Međutim, prije podnošenja zahtjeva RERS-u, Petrović mora dobiti saglasnost Vlade Republike Srpske, koja trenutno nije spremna da podrži tako veliko povećanje cijena za građane.
Izvori bliski elektroenergetskom sektoru navode da će Petrović kao opravdanje za poskupljenje isticati visoke cijene uvezene struje koju ERS plaća, koje su znatno veće od cijena po kojima se struja fakturiše građanima. Postavlja se pitanje odgovornosti za to što je ERS kupovao struju umjesto da je proizvodi.
Postoji mogućnost da je Petrović najavio zahtjev za povećanje od 50 odsto kako bi izazvao reakciju javnosti, a zatim eventualno tražio manji procenat povećanja, poput 20 ili 30 odsto.
Situacija u ERS-u je složena jer termoelektrana Ugljevik ne radi, hidroelektrana Dabar nije priključena na mrežu, a hidroelektrana Bistrica bi mogla imati troškove slične onima na Đerdapu. Pored toga, ERS ima milionske kredite i velike obaveze prema dobavljačima, a finansijski je toliko opterećen da pribjegava pozajmicama od firmi za faktoring po visokim kamatama, jer banke ne žele da im daju kratkoročne kredite.
Iz RERS-a su saopštili da do sada nisu dobili zahtjev za određivanje cijene struje za narednu godinu, te da se takav zahtjev mora podnijeti do 15. novembra.
Podsjećamo da je Vlada Republike Srpske 13. novembra prošle godine održala tematsku sjednicu o stanju u ERS-u, nakon koje je premijer Savo Minić najavio reorganizaciju preduzeća kroz racionalizaciju troškova, veću kontrolu i bolje planiranje. Minić je naveo da će struja iz hidroelektrana Dabar i Bistrica biti korištena za izvoz radi povećanja prihoda, dok će se raditi na produženju vijeka termoelektrana.
Luka Petrović je ranije probleme u ERS-u pravdao organizacijom, lošom hidrološkom situacijom i spoljnim faktorima.
