Nametnute zakonske odredbe, uz redizajnirani glasački listić, specijalni flomaster, fasciklu i napomenu da će dobro pamćenje biti najpotrebnije prve nedjelje u oktobru, utabanale su put novim tehnologijama do ovdašnjeg izbornog sistema, ali i podijelile javnost.
Tako jedni strahuju zbog davanja otisaka prstiju na biralištima, skenera i mogućih kvarova, a drugi u svemu tome vide dugo željeni obračun sa manipulacijama i već najavljuju „praznik demokratije“. Da li će tehnologija zaista donijeti poštenije izbore ili postati novi razlog za nepovjerenje u isti?
Nove tehnologije za identifikaciju i skeniranje glasačkih listića biće po prvi put u punom kapacitetu u BiH instalirane na opštim izborima 4. oktobra ove godine.
Na prvi pogled može se reći da je riječ o dugo očekivanoj modernizaciji izbornog procesa koji je u značajnoj mjeri plod intervencije stranaca. Ali, ovo pitanje je od samog početka otvorilo brojne nedoumice, sumnje pa i strahove jer se, prema nekim ocjenama, sve pokušava preko noći i na silu. Baš na taj način su i otvorena vrata za uvođenje tih savremenih uređaja u domaći izborni sistem.
Intervencije
Izborni zakon BiH je, odlukama domaćih zvaničnika i onim nametnutim iz kuhinje OHR-a, izmijenjen više od 20 puta, a neslavno su završili brojni pokušaji političara da kroz stručne i stranačke radne grupe, nekad i uz posredovanje stranaca, dođu do boljih rješenja, dok je demonstracija sile na ovom polju samo raspirivala varnice na veoma opasnom terenu.
Posljednji koji je silu pokazao upravo na izbornim pravilima bio je Nijemac Kristijan Šmit za vrijeme dok je sjedio u fotelji visokog predstavnika u BiH, iako ga Republika Srpska nije priznavala, jer nije bio imenovan u skladu sa procedurama kao njegovi prethodnici.
Međutim, to ga nije spriječilo da šest mjeseci prije lokalnih izbora 2024. nametne oko 100 odredaba Izbornog zakona BiH kojima je ojačana Centralna izborna komisija (CIK) i kaznena politika prema političkim subjektima te otvorena vrata za uvođenje modernih tehnologija u izborni proces, uz nova pravila za biračke odbore i tako dalje.
Tako su skeneri i uređaji za identifikaciju birača po prvi put u BiH bili instalirani na manjem broju biračkih mjesta 2024. godine u okviru pilot projekta, nakon čega su uslijedile ozbiljne prognoze da će u potpunosti, na ovaj način, biti sproveden izborni proces na jesen ove 2026.
Na bazi sprege Šmita, CIK-a i ostalih zagovornika ove opreme tako se na kraju došlo do toga da je uvođenje novih tehnologija postalo višegodišnji projekat kapitalnog ulaganja i digitalizacije
Za skenere i opremu za biometrijsku identifikaciju, uz prateće poslove, obezbijeđeno je, ponovo intervencijom Šmita, više od 100 miliona KM, a sve je zaokruženo odlukom CIK-a da ugovor za nabavku opreme potpiše sa grupom ponuđača koju predvodi sarajevska firma „Smartmatik BH“ čiju matičnu kuću prate kontroverze.
„Iks-oks“ i otisci
Uvođenje tehnologija je dovelo do potpuno drugačijeg izgleda glasačkog listića. Na njima neće biti mjesta za staviti tradicionalni „iks“ niti imena kandidata, već samo nazivi političkih stranaka. Ispod naziva svake stranke će biti brojevi, a imena kandidata na posebnom informativnom papiru, usljed čega će birači morati da pamte brojeve kako bi na kraju i dali glas stranci, odnosno favoritima na listi.
– Glasački listić je važeći ako obavezno popunite kružić ispred naziva samo jedne političke stranke, ili koalicije, ili imena jednog nezavisnog kandidata i ako obavezno popunite kružić ispred naziva samo jedne političke stranke, ili jedne koalicije, i popunite kružiće jednog, dva ili najviše tri kandidata sa ponuđene liste kandidata – poručeno je nedavno iz CIK-a uz objavu izgleda glasačkih listića za zakonodavne nivoe vlasti u BiH koje je, prema riječima kritičara, trebalo daleko ranije otkriti i predstaviti biračima.
Drugi veliki iskorak, odnosno problem je biometrijska identifikacija. Zagovornici sistema u tome vide način da se onemogući glasanje u tuđe ime i spriječe zloupotrebe biračkih spiskova, a time i znatno smanji prostor za manipulaciju samim identitetom birača.
Kritičari, međutim, pitaju šta se dešava sa povjerenjem građana u zaštitu tih podataka, iznoseći sumnje, pa i tvrdnje, da se ovim narušava i tajnost glasanja.
Treća velika promjena odnosi se na skeniranje glasačkih listića. Iz CIK-a uvjeravaju da je sistem spreman i za moguće tehničke probleme, kao što je na primjer nestanak električne energije, podsjećajući da i uz novu opreme ostaje i tradicionalno ručno brojanje glasova te redoslijed koraka ako se desi razlika između onoga što je mašina očitala i onoga što se utvrdi ručnim prebrojavanjem.
Razlika u pogledima
Iako upotreba tehnologija nije nepoznanica ni u zemljama regiona, iako se prema nekim procesima pokazao otklon i u razvijenim demokratijama u EU, u BiH situaciju otežava i to što ove tehnologije nisu stigle kao rezultat širokog domaćeg političkog konsenzusa već djelovanja jednog stranca.
Iz aktuelnog saziva CIK-a BiH poručuju da je uvođenje novih tehnologija značajan korak u modernizaciji procesa, s ciljem jačanja transparentnosti izbora da oni budu sigurniji i efikasniji za sve učesnike.
– Sistem verifikacije birača znači jačanje povjerenja da su birači pravilno evidentirani i glasaju samo birači s pravom glasa. Ovakva identifikacija birača praksa je u zemljama svijeta. Sistem podržava brže objavljivanje rezultata – rekao je predsjednik CIK-a BiH Jovan Kalaba kada je zvanično javnosti predstavljena nova oprema koja će biti instalirana na više od 5.000 biračkih mjesta u Republici Srpskoj i FBiH.
Branko Petrić, bivši predsjednik te institucije, sa sjedištem u Sarajevu, ima drugačiji pogled na cijeli proces.
– Dvije decenije od kada zakon postoji radilo se na osavremenjivanju i tehničkom unapređenju procesa, ali su se uvijek pojavljivale nepremostive prepreke, jer je naš izborni sistem komplikovan i to je teško tehnički prilagoditi. Jednostavno velike intervencije po svakom političkom i drugom osnovu nisu bile sprovodive – kazao je Petrić.
Međutim, naglašava on, zagovornici takozvanih skeniranja, nametnuli su to preko onoga koji je sprovodio silu u BiH, odnosno Kristijana Šmita.
– On je donio te nemušte promjene Izbornog zakona, odredio novac, naredio ko to sve da sprovodi i otišao. Sada se sa tim muči CIK koji improvizuje i mora sve to da prilagodi – poručio je Perić, podsjetivši da je izlaznost na izborima u BiH prethodnih godina bila sve manja, te da bi nova pravila i izgled glasačkih listića mogla dodatno da obore procente.
Naglašava da je cjelokupan izborni proces sada otuđen od običnog čovjeka i njegovih saznanja.
– Ovdje je bukvalno sprovedeno pravno nasilje i ostavljeno je nama da to „kusamo“ – kazao je Petrić, koji je u više navrata rukovodio Interresornom radnom grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva.
Niz problema
U Interresornoj radnoj grupi bila je, između ostalih, Snježana Novaković Bursać (SNSD). Za „Glas“ upozorava da trenutno nije poznato da li i kojom brzinom će se odvijati izborni proces posebno imajući na umu mogućnost tehničkih poteškoća.
– Zagarantovano je da će ih biti na skoro 6.000 biračkih mjesta. Da kupujete najsavremenije postojeće svjetske sisteme, od mobilnih telefona ili bilo čega drugog, na tom broju biračkih mjesta moraju biti tehničke poteškoće. Pored toga, problemi se odnose i na to da li će upotreba novih tehnologija građane odbiti da izađu na birališta jer mnogi ne žele dati biometrijske podatke, odnosno otisak prsta. Pored toga, postoji bojaznost od skenera jer mi još nemamo jasan stav o tome kako će se „sakriti“ glasanje svakog od nas pojedinačno ako znamo da će sken biti memorisan i da je moguće utvrditi kako je ko glasao. To su strašne stvari koje mogu da naruše integritet, odnosno da odbiju ljude od izbora. Mnogi već govore da na izbore neće izaći upravo zbog tih novih tehnologija. Pored toga, tu je i tajnost glasanja, ali i sigurnost softvera u smislu ispravnosti i po pitanju prenosa podataka. Sve su to potencijalni problemi – kazala je Novaković Busać i upitala ko garantuje ispravnost opreme na skoro 6.000 biračkih mjesta.
Osvrnula se i na opaske da ko god kritikuje proces, bude proglašen za protivnika uvođenja novih tehnologija.
– Ja, evo, nisam protivnik njihovog uvođenja, ali ovaj način na koji se to radi, ovom brzinom i ovim guranjem nepoznatih stvari praktično na silu, protiv takvog načina jesam – navela je Novaković Bursać.
Odraz realnosti
Funkcioner PDP-a Branislav Borenović, koji je takođe bio dio radne grupe za izmjenu Izbornog zakona i posmatrač na izborima u zemljama regiona gdje su tehnologije već zaživjele, smatra da i u BiH one vode ka fer i slobodnim izborima.
– Moramo da zaustavimo da birački odbori rade šta hoće i manipulišu te da konačno imamo rezultate koji su odraz realnosti, stvarnosti volje birača, a ne onih koji broje glasove. Uz otisak prsta, skeniranje listića te provjeru i ručnim brojanjem, to je najbolji put da dođemo do fer i poštenih izbora. Da li će doći do poteškoća, vjerovatno hoće. Da li je tu važna uloga CIK-a, političkih subjekata, medija, jeste. Svi moraju da iskomuniciraju sa biračima novi model glasanja. Ne treba napadati, osuđivati ili tražiti izgovore za potencijalni rezultat, već objasniti ljudima kako će proces izgledati i da to bude dan povratka povjerenja birača u izborni sistem jer je do sada bila jedna velika farsa. U selima gdje niko ne živi, na primjer, izlaznost je bila 90 odsto – izjavio je on za „Glas Srpske“.
Borenović naglašava da je javnost tražila i očekivala uvođenje modernih tehnologija u ovdašnji sistem i zbog slučajeva „krađe identiteta“. Tvrdi da je protiv nametanja rješenja, ali su se „nažalost neke stvari desile tako kako su se desile“.
– Treba naći dovoljno političke zrelosti kako više niko nikada ne bi radio posao domaćih političara. Ima otklona po ovom pitanju, ali sve će na kraju biti prihvaćeno – zaključio je Borenović.
Novi izbori, na kojima će se birati najvažniji politički predstavnici naroda na nivou BiH, Republike Srpske i FBiH, su uveliko na pragu BiH, a ova provjera volje birača će, zasigurno, i ovaj put izbaciti na površinu sve manjkavosti domaćeg izbornog sistema i otvoriti novo polje za politička previranja.
Tačan broj
Uvođenje novih tehnologija u domaći sistem odavno ima podršku dijela nevladinog sektora koji godina prati izbore. Vehid Šehić iz Koalicije „Pod lupom“, između ostalog, tvrdi da ćemo ovog oktobra, po prvi put, imati tačan broj onih koji su izašli na izbore.
– Zbog načina identifikacije, niko neće moći glasati više puta, a koliko je birača glasalo znaće se čim se zatvore biračka mjesta. Neće se ni moći iskorištavati naknadno nepopunjeni glasački listići, a toga je bilo masovno – rekao je Šehić za „Glas“.
