U Sjedinjenim Američkim Državama danas se održavaju međuizbori koji bi mogli odlučiti da li će stranka Donalda Trampa uspjeti da zadrži većinu u američkom Kongresu.
Iako bi rezultat mogao imati značajne globalne posljedice, uključujući Bosnu i Hercegovinu i zapadni Balkan, važno je naglasiti da, prema američkom Ustavu, izvršna ovlaštenja u oblasti spoljne politike pripadaju američkom predsjedniku, pa se ne očekuje velika suštinska promjena u američkom spoljnopolitičkom kursu.
Dva moguća scenarija nakon izbora
Prvi scenario predviđa da demokrate preuzmu kontrolu nad Predstavničkim domom Kongresa, dok bi republikanci zadržali Senat. Drugi, manje vjerovatan, ali moguć scenario, jeste da demokrate preuzmu kontrolu nad oba doma, čime bi značajno povećali svoj uticaj u američkoj politici.
Ipak, sama spoljnopolitička orijentacija SAD ne bi se nužno promijenila jer Tramp i njegov tim imaju široka ovlaštenja da formulišu politiku prema svojim ciljevima. Izuzetak bi mogao nastati ukoliko dio republikanaca, zbog eventualno lošeg izbornog rezultata koji bi mogli pripisati Trampovoj nepopularnosti, odluči da mu okrene leđa i u saradnji s demokratama zatraži promjene pojedinih spoljnopolitičkih prioriteta.
Mogući uticaj na BiH
U oba doma Kongresa postoje republikanci koji smatraju da je politika Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, previše bliska Rusiji. Ukoliko se promijeni odnos snaga unutar Republikanske stranke, jedan od mogućih scenarija je pojačan pritisak na Banjaluku da promijeni svoju spoljnopolitičku orijentaciju.
Demokrate bi također mogle preuzeti kontrolu nad važnim kongresnim odborima, posebno onima koji se bave spoljnom politikom ili odbranom, što bi im omogućilo aktivnije uključivanje u procese kroz političke kontakte ili finansijsku podršku organizacijama bliskim njihovim ciljevima, slično kao nakon što su 2018. godine preuzeli Predstavnički dom Kongresa.
Odnosi sa NATO-om i evropskim saveznicima
Postoji širok konsenzus između republikanaca i demokrata o potrebi održavanja snažnih transatlantskih odnosa. Međutim, republikanski predstavnici su do sada rijetko suprotstavljali Trampu i uglavnom su odobravali njegov kurs koji je smanjio obim saradnje s evropskim saveznicima.
Ukoliko republikanci izgube značajan broj mjesta u oba doma, dio njih bi se mogao distancirati od Trampa i pokazati veći stepen političke samostalnosti, što bi moglo uticati i na američku politiku prema BiH.
Različiti američki interesi prema EU
Situacija u odnosima sa Evropskom unijom je složenija jer različite interesne grupe u Vašingtonu imaju različite prioritete. Američki tehnološki sektor želi manje regulacije interneta i digitalnih tehnologija u Evropi, dok američki naftni i energetski sektor ima interes da EU zabrani uvoz ruskih energenata, što bi povećalo potražnju za američkim energentima.
Zbog toga promjena odnosa snaga u Kongresu ne mora automatski značiti jedinstven američki pristup svim pitanjima koja se tiču EU.
Trampovo nasljeđe i dugoročne promjene
Neki elementi Trampove politike teško da će se promijeniti, čak i ako dođe do promjene u Bijeloj kući 2028. godine. Procesi zbližavanja evropskih zemalja i jačanja odnosa Evrope i Kanade mogli bi dovesti do trajnih spoljnopolitičkih promjena, zbog kojih američki uticaj u srednjoročnom periodu neće biti isti kao prije Trampa.
Ovo bi moglo predstavljati jedno od najvažnijih trajnih nasljeđa Trampove politike, koje će ostaviti značajan trag i na BiH i ostale države zapadnog Balkana.
