BANJALUKA, SARAJEVO – Dan nakon održanih opštih izbora u BiH mogu se dati prve analize o korištenju novih tehnologija u izbornom procesu.
Šta su pokazali prvi preliminarni podaci
- Nove tehnologije korištene su širom BiH na Opštim izborima 2026.
- Tehničkih problema je bilo, ali sistem nije doživio širi kolaps.
- Za Predsjedništvo BiH trenutno je 4,39 odsto nevažećih listića.
- Za predsjednika i potpredsjednike RS udio je oko 4,7–4,8 odsto.
- Za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH nevažeće je 8,68 odsto listića.
- Za Parlament FBiH udio je oko 8,5 odsto.
- Kod Narodne skupštine RS udio nevažećih listića približava se 10 odsto.
Nije prošlo bez problema
S jedne strane, nisu se obistinile apokaliptične najave o nedovoljnom broju uređaja, nedovoljnom broju operatera, nemogućnosti skeniranja listića i drugim katastrofičnim scenarijima.
S druge strane, nije prošlo ni bez problema kada je riječ o funkcionisanju uređaja na pojedinim mjestima, snalaženju građana u novom načinu glasanja i preglednosti samih glasačkih listića.
Šta smo naučili?
Kada se sve sabere i oduzme, može se reći da su se nove tehnologije relativno dobro pokazale, može se očekivati da će se do narednih izbora ispraviti uočeni nedostaci, a i građanima bi novi način glasanja trebalo da bude manje stran.
Primjer nevažećih listića najbolje pokazuje da je barem dio građana imao problema da shvati kako se glasa po novom sistemu zato što je broj nevažećih glasačkih listića za pojedinačne funkcije oko četiri odsto, što je na nivou normalnog broja, dok je na listićima za stranačke liste broj nevažećih glasova oko deset odsto, što je znatno više od onog što bi bilo normalno.
Razlog za to je vjerovatno činjenica da se dio ljudi nije snašao kako da koristi dodatnu svesku uz glasačke listiće na kojoj su navedeni redni brojevi kandidata razvrstanih po političkim subjektima.
Osim toga, glasački listići za entitetske i državne parlamente nisu dovoljno dobro razgraničeni pa je i to možda zbunilo dio glasača.
Što se tiče nivoa za izbor članova Predsjedništva BiH, bilo je 3,9 odsto nevažećih listića za izbor bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a pet odsto za srpskog. U prosjeku, broj nevažećih za ovaj nivo je ispod četiri odsto, što je u okviru očekivanih parametara. Nešto veći broj nevažećih je u Republici Srpskoj, što pomalo čudi imajući u vidu da je na listi bilo samo tri kandidata.
Na listi za predsjednika i potpredsjednike RS ukupno je bilo 26.000 nevažećih listića, odnosno oko 4,8 odsto, što je slično broju nevažećih i za Predsjedništvo BiH, što pokazuje da su se građani RS malo teže snašli od onih u FBiH.
Kao što smo rekli, problemi su se pojavili na parlamentarnim listama, pa je, na primjer, za izbore kandidata za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH bilo 118.000 nevažećih listića ili čak 8,7 odsto. Za Narodnu skupštinu RS taj iznos u procentualnom nivou je čak i veći i iznosi gotovo 10 odsto, što znači da je svaki deseti građanin RS ili namjerno poništio svoj glasački listić za poslanika u NS RS ili nije znao kako glasati.
I za Predstavnički dom Parlamenta FBiH situacija je slična: oko 8,5 odsto listića je nevažećih, što takođe nije beznačajan broj, i pokazuje da su građani u oba entiteta imali probleme da razaznaju kandidate po listama.
Ovo bi moglo poslužiti kao dokaz da se za naredne izbore ovaj način glasanja promijeni na način da se građani lakše snađu.
Analitičari koji prate izbore smatraju da su izborne tehnologije u svakom slučaju demokratski iskorak, ali da same po sebi nisu dovoljne da učine izborni proces u potpunosti demokratičnim.
Početak vraćanja kredibiliteta
Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a i direktor Foruma građana Tuzla, smatra da su izborne tehnologije dobar potez i podsjetio da je i sam zagovarao godinama njihovo uvođenje.
„Ovo je početak vraćanja kredibiliteta i integriteta izbornog procesa koji je već nekoliko izbornih ciklusa bio toliko kontaminiran da građani nisu imali povjerenje u konačne rezultate“, kaže Šehić.
On, međutim, ističe da borbu za poštene izbore treba nastaviti i dalje uklanjanjem drugih nepravilnosti koje se pojavljuju godinama.
Pozitivan korak
Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, takođe smatra da su izborne tehnologije pozitivan korak, ali ističe da to nije ni blizu dovoljno.
„Definitivno je da je uvođenje novih tehnologija pozitivna stvar, ali je bila velika zabluda vjerovati da će nas primjena novih tehnologija preko noći pretvoriti u društvo zrelih i odgovornih pojedinaca, učiniti izbore slobodnim i fer. Veliki iskorak u smanjivanju korupcije na dan izbora, sama činjenica da mrtvi nisu glasali, kao i da jedna osoba nije mogla glasati za više njih. Sve u svemu, nije bauk i nije boljelo“, smatra ona.
