Kina je u utorak upozorila Sjedinjene Američke Države da se ne miješaju u njene trgovinske odnose s Iranom, uz poruku da bi Peking mogao odgovoriti ukoliko Vašington (Washington) proširi sankcije na kineske kompanije u okviru kampanje izolacije Teherana.
Iz Pekinga poručuju da je saradnja s Iranom zakonita te odbacuju pokušaje Vašingtona da uvede ograničenja koja izlaze izvan nadležnosti SAD-a.
– Kineska saradnja s Iranom odvija se u okviru međunarodnog prava i ne bi trebala biti narušena – izjavio je u utorak glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Lin Đijan (Lin Jian).
Upozorenje iz Pekinga uslijedilo je nakon novih američkih mjera usmjerenih protiv kompanija u kontinentalnoj Kini i Hong Kongu koje Vašington optužuje za podršku iranskoj trgovini i nabavci.
Sankcije zasad nisu obuhvatile velike kineske banke niti energetske kompanije, ali je Vašington nagovijestio da bi nove mjere mogle uslijediti.
Američki ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent) izjavio je da niko nije izvan dometa američkih sankcija, dok je njegovo ministarstvo pokrenulo akciju pod nazivom „Operacija Ekonomski izopćenik“ (Operation Economic Outcast), širu kampanju čiji je cilj ograničiti Iranu pristup međunarodnim komercijalnim aktivnostima.
Peking je uzvratio kritikom na osnove američkih jednostranih mjera.
– Kina je u više navrata jasno izrazila svoje čvrsto protivljenje nezakonitim jednostranim sankcijama koje nemaju uporište u međunarodnom pravu niti odobrenje Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija – rekao je Lin.
Dodao je da ekonomski ratovi i maksimalni pritisak nisu rješenje, upozorivši da bi takva politika mogla dodatno zaoštriti sukob i narušiti međunarodni ekonomski i finansijski sistem.
Iz Pekinga je poručeno da je Kina spremna reagovati ukoliko šira kampanja američkih sankcija ugrozi njene interese.
– Kina će poduzeti sve potrebne mjere kako bi čvrsto zaštitila svoja prava i interese – poručio je Lin.
Peking je već razvio mehanizme koji mu omogućavaju uvođenje protivmjera protiv stranih pojedinaca i organizacija uključenih u restriktivne mjere usmjerene protiv kineskih kompanija i lanaca snabdijevanja.
Vašington je ranije sankcionisao neke nezavisne kineske rafinerije koje prerađuju iransku naftu. Kineske vlasti istovremeno su naložile domaćim kompanijama da ne postupaju u skladu s tim mjerama.
Kina je i dalje najveći kupac iranske nafte, a prema iznesenim podacima učestvuje s oko 90 posto u ukupnoj iranskoj prodaji nafte.
Velike državne rafinerije uglavnom poštuju ograničenja povezana s iranskom naftom, dok manje privatne rafinerije, poznate kao „čajnici“ (teapots), i dalje nastavljaju nabavljati naftu iz Irana.
Oštrije američke mjere protiv velikih kineskih kompanija mogle bi imati posljedice po šire odnose Vašingtona i Pekinga.
Očekuje se da će se američki predsjednik Donald Tramp (Trump) i kineski predsjednik Si Đinping (Xi Jinping) sastati u Vašingtonu u septembru. Istovremeno, dvije zemlje pokušavaju održati jednogodišnje primirje u trgovinskom sporu.
Američke mjere najavljene ove sedmice zaobišle su velike kineske finansijske institucije i energetske kompanije, čime je za sada ograničena mogućnost direktne eskalacije između dvije najveće svjetske ekonomije.
Međutim, stručnjak s Pekinškog univerziteta Vang (Wang) Dong izjavio je za Financial Times da bi uvođenje strožijih sekundarnih sankcija izazvalo snažniju reakciju Pekinga.
– Ako to učine, onda će Kina naravno apsolutno braniti svoj nacionalni interes – rekao je on.
Kina istovremeno zagovara smirivanje sukoba između SAD-a i Irana.
Kineski zvaničnici upozoravaju da bi nastavak prekida isporuka kroz Hormuški moreuz mogao izazvati ekonomske posljedice koje bi se proširile daleko izvan granica Irana.
Džu Feng (Zhu Feng), stručnjak za međunarodne odnose na Univerzitetu u Nanđingu (Nanjing), rekao je da Kina ne želi biti direktno uključena u konfrontaciju, ali da je izložena nestabilnosti na energetskim tržištima u regiji Zaljeva.
Kina se u velikoj mjeri oslanja na naftu s Bliskog istoka, uključujući isporuke iz Saudijske Arabije i Iraka.
Predsjednik Si nedavno se sastao s jordanskim kraljem Abdulahom II (Abdullah II), dok je ministar vanjskih poslova Vang Ji (Wang Yi) razgovarao s kolegom iz Kuvajta. Iran i rat u Gazi bili su među temama oba sastanka.
Za Peking ova poruka predstavlja kombinaciju protivljenja američkom ekonomskom pritisku i nastojanja da se istovremeno spriječi širenje samog sukoba, piše Clash Report.
