Predsjednik raspadajućeg NiP-a i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković nakon današnje sjednice Vijeća ministara BiH nastavio je iznositi gomilu neboluza.
„Crna kravata“ Konaković je kazao da je izbjegnuta crna lista Moneyvala, iako o crnoj listi niko u niti u jednom trenutku ranije nije govorio, ali je to naumpalo duboko kompromitiranom kadru kako bi pokušao umanjiti štetu od katastrofe koja je nastala sa sivom listom.
Da je BiH daleko od crne liste najbolje govore podaci da se samo tri zemlje nalaze na njoj i to duboko izolirana Sjeverna Koreja, ratom pogođeni Iran i Mijanmar.
Uz kompletno rasulo u kojem se mi nalazimo, daleko smo mi od ovih zemalja. Na njoj čak nisu ni razorene zemlje, gdje se ne zna ni ko je vlast, niti ko kontroliše teritorij, poput Libana, Sirije, Jemena, kao i Venecuele čiji je donedavni predsjednik zarobljen i prebačen na suđenje u SAD.
Nakon toga je Konaković kazao da je SNSD odgovaran za stavljanje na sivu listu zbog neusvajanja Zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine, a onda se pohvalio rješenjem koje je donoseno na sjednici Vijeća ministara kako bi se „izbjegla crna lista“. Gle čuda, ta i niti jedna druga odluka se nije mogla donijeti bez tog istog SNSD-a i Milorada Dodika, za kojeg nam je Konaković govorio da se promijenio i čijeg je kuma Radišića častio sa 100 miliona KM na sjednici Vijeća ministara BiH.
Očekuje se da će sada investitori teže odlučivati o ulaganjima u Bosnu i Hercegovinu, dok će javne vlasti na svim nivoima imati nepovoljnije uslove zaduživanja.
Na posljedice po građane i kompanije ranije su upozorili i iz Udruženja banaka BiH. Očekuju nas, prvenstveno, sporije i skuplje međunarodne finansijske transakcije, uključujući doznake iz inostranstva, koje će biti pod pojačanim nadzorom.
– To je posebno važno imajući u vidu veliki broj građana BiH koji žive i rade u inostranstvu, kao i značaj tih transfera za domaću ekonomiju. Za privredu bi greylisting značio dodatne provjere svake transakcije, povećanu administraciju, kašnjenja u plaćanjima i veće troškove poslovanja. Istovremeno, postojala bi realna opasnost otežanog održavanja ili uspostavljanja korespondentnih odnosa sa stranim bankama, što predstavlja ključni kanal za međunarodna plaćanja i finansijske tokove. Sve to bi imalo negativan efekat na konkurentnost domaćih kompanija, investicije i ukupnu ekonomsku aktivnost – kazao je predsjednik Udruženja Edis Ražanica.
