Nakon 108 godina, Njemačka bi mogla promijeniti pravilo o osmosatnom radnom danu. Kancelar Fridrih Merc zalaže se za fleksibilnije raspoređivanje radnog vremena, uključujući mogućnost da zaposleni pojedinim danima rade i do 12 sati.
Osmosatni radni dan uveden je 1918. godine, a sada se razmatra prelazak na sedmično umjesto dnevno ograničenje radnog vremena. Trenutno je dozvoljeno raditi do deset sati dnevno pod određenim uslovima, dok poslodavci traže veću fleksibilnost, a sindikati upozoravaju na zdravstvene rizike.
Kancelar Merc je 13. oktobra na danu poslodavaca u Berlinu istakao da radni dan duži od osam sati „nije izrabljivanje“ i da može biti prilika za fleksibilnije radno vrijeme. Međutim, nacrt reforme još nije usvojen jer koalicija demohrišćana i socijaldemokrata nije postigla dogovor o detaljima.
Ključni spor je u tome da li će se uvesti sedmično ograničenje radnog vremena umjesto dnevnog. Trenutni zakon dozvoljava osam sati rada dnevno, sa mogućnošću do deset sati ako se u šest mjeseci prosjek zadrži na osam sati dnevno. Sedmični maksimum je 48 sati, računajući šest radnih dana.
Nacrt ministarstva iz juna predviđa zadržavanje osmosatnog dana kao pravila, uz mogućnost sedmičnog maksimuma dogovorenog kolektivnim ugovorom, uz zaštitu zdravlja radnika. Takođe, uvodi se obavezna elektronska evidencija radnog vremena, sa različitim rokovima prilagođavanja za manje firme.
Poslodavci su kritikovali nacrt kao nepovjerljiv prema njima i zaposlenima, dok sindikati odbacuju bilo kakve promjene, ističući da poslodavci žele veći nadzor nad radnim vremenom, a ne usklađivanje sa porodičnim životom. Prema anketama, većina zaposlenih ne želi raditi poslije 19 časova.
Stručnjaci upozoravaju na zdravstvene rizike dužeg rada, uključujući veći rizik od nesreća i negativne posljedice po bezbjednost pacijenata. Takođe, rad duži od osam i po sati dnevno smanjuje angažman u društvenom i političkom životu.
Odluka o sudbini osmosatnog radnog dana sada je u rukama novog ministra rada Aleksandera Švajcera, koji još nije zauzeo stav o kolektivnim ugovorima. Koalicioni sporazum predviđa sedmični maksimum i digitalnu evidenciju, ali dogovor o detaljima još nije postignut.
Do tada važi postojeći zakon, a osmosatni radni dan ostaje na snazi jer koalicija nije uspjela da se dogovori o njegovom ukidanju.
