BANjALUKA – Republika Srpska je odlučna da poništi sve što je ostalo iza njemačkog diplomate Kristijana Šmita, koji je u julu napustio funkciju visokog predstavnika u BiH. Odluke kojima je mijenjao Izborni zakon i kažnjavao političke partije predočene su nadležnima u Beču.
Šmitova služba u BiH počela je 2021. godine, ali nije imao podršku Srpske, kao ni Rusije i Kine u Savjetu bezbjednosti UN, zbog kršenja procedura prilikom imenovanja za visokog predstavnika.
Sporne odluke uključuju izmjene Izbornog zakona BiH i uvođenje novih izbornih tehnologija, proširenje ovlašćenja Centralne izborne komisije BiH, izmjene Krivičnog zakona kojima je nepoštovanje odluka visokog predstavnika postalo krivično djelo, te obustavu budžetskog finansiranja SNSD-a i Ujedinjene Srpske.
Šmit se povukao nakon američkog pritiska, ali su njegove odluke ostale na snazi. Na raspravi u sjedištu OEBS-a u Beču, kojoj je prisustvovalo više od 50 učesnika, uključujući zamjenika ministra spoljnih poslova Rusije, savjetnik predsjednika Narodne skupštine Srpske za međunarodno pravo Dragan Dakić iznio je stavove Republike Srpske o ovim odlukama.
Dakić je istakao da preliminarni nalazi međunarodnih posmatrača za izbore 2026. godine prepoznaju problem nametnutih izmjena izbornog zakonodavstva bez parlamentarne procedure i širokog političkog konsenzusa, što je ocijenjeno kao suprotno obavezama prema OEBS-u.
On je naveo da OEBS u pismu potvrđuje prijem zabrinutosti u vezi sa obustavom finansiranja, ali da pitanja odluka OHR-a izlaze van mandata Misije OEBS-a.
Dakić je ukazao na represivno ponašanje Centralne izborne komisije u predmetima preuranjene izborne kampanje i javne kritike njihovog rada, te na neprimjerenu interpretaciju pojma širenja dezinformacija.
Republika Srpska traži od OEBS-a procjenu izbornih posljedica svih značajnih intervencija, suštinsku procjenu obustave javnog finansiranja SNSD-a i Ujedinjene Srpske, preporuke za jasna pravila u oblasti političkog izražavanja i podršku kredibilnom putu ka punoj domaćoj demokratskoj odgovornosti.
Dakić je naglasio da je cilj da se otklone pravne posljedice Šmitovih odluka i da se Centralna izborna komisija uskladi sa evropskim standardima u pogledu slobode političkog izražavanja.
Prošlog mjeseca mediji su objavili da se u SAD interesuju o Kristijanu Šmitu, a republikanski poslanik u američkom Kongresu iz Utaha Celeste Maloy zatražila je od Kancelarije za kontrolu strane imovine da preispita optužbe vlasti Republike Srpske o ometanju demokratskih procesa u Srpskoj povezanim sa Šmitom i članovima Centralne izborne komisije.
