BEOGRAD – Stečaj Alta banke i hapšenje njenog vlasnika Davora Macure otvorili su pitanje budućnosti trgovinskih lanaca Idea, Roda i Merkator, koji u Srbiji zapošljavaju više od 7.000 ljudi.
Iako stručnjaci upozoravaju na moguće finansijske posljedice, ističu da propast banke ne znači automatski i zatvaranje prodavnica.
Kompanija Alta retail, koja posluje u okviru Alta grupe, 12. oktobra u potpunosti je završila preuzimanje ovih trgovinskih lanaca od hrvatske Fortenova grupe. Tu informaciju za Insajder potvrdili su iz kompanije, a sada se postavlja pitanje koliko su preuzeti trgovinski lanci finansijski povezani s Alta bankom, nad kojom je pokrenut stečajni postupak.
Posebno je važno utvrditi da li Idea, Roda i Merkator imaju novac na računima propale banke i, ukoliko imaju, o kojim iznosima je riječ.
Kako bi stečaj banke mogao ugroziti prodavnice?
Profesor kompanijskog i trgovinskog prava Nebojša Jovanović objašnjava da bi problemi mogli nastati ukoliko trgovinski lanci imaju značajne depozite u Alta banci koje ne mogu da povrate.
On pretpostavlja da imaju neke depozite u Alta banci, te da ukoliko su iznosi depozita preveliki i ne mogu da povrate veći dio potraživanja, mogu imati probleme u finansiranju poslovanja, što bi moglo dovesti do krize.
Ipak, naglašava da stečaj banke sam po sebi ne znači da će se isti scenario dogoditi i trgovinskim lancima, smatrajući da rukovodstvo ovih lanaca nije držalo prevelike depozite u jednoj banci.
Za sada nema potvrde da su Idea, Roda i Merkator finansijski ugroženi zbog stečaja Alta banke.
Idea već posluje s velikim gubicima
Neizvjesnost dolazi u trenutku kada se trgovinski sistem već suočava s finansijskim poteškoćama. Prema podacima Insajdera, Idea Marketi su 2024. godinu završili s gubitkom od približno 380 miliona dinara (oko 3,2 miliona evra), a tokom 2025. godine gubitak je premašio četiri milijarde dinara (približno 34 miliona evra).
Radi se o sistemu sa više od 300 prodavnica i preko 7.000 zaposlenih. Zbog toga bi eventualni problemi s likvidnošću mogli imati posljedice ne samo po kompaniju, već i po zaposlene, dobavljače i poslovne partnere.
Da li je ugroženo 7.000 radnih mjesta?
Profesorka Ekonomskog fakulteta Jelena Žarković smatra da nema razloga za širenje panike i da ne vidi razlog zašto bi ljudi u tim trgovinskim lancima izgubili posao, jer je riječ o izrazito profitabilnoj djelatnosti.
Sličan stav iznosi i Dejan Gavrilović iz udruženja „Efektiva“, koji smatra da ni eventualni ozbiljniji finansijski problemi ne bi morali dovesti do potpunog gašenja trgovinskih lanaca. On navodi da bi u najgorem slučaju moglo doći do prodaje firme novom vlasniku koji bi pokušao da stabilizuje poslovanje.
Ko bi najviše osjetio eventualnu propast?
Gavrilović upozorava da bi posljedice eventualne finansijske krize bile različite za kupce, radnike i dobavljače. Kupci bi se relativno lako mogli okrenuti drugim trgovinskim lancima, dok bi zaposleni i dobavljači bili u znatno težem položaju.
On ističe da bi nelikvidnost firme imala mnogo veći uticaj na radnike i dobavljače nego na potrošače.
Šta će odlučiti sudbinu Idee, Rode i Merkatora?
Ključno pitanje je koliko su trgovinski lanci finansijski povezani s Alta bankom i da li imaju značajna sredstva zarobljena u stečajnom postupku. Njihova budućnost zavisiće i od postojećih dugovanja, odnosa s dobavljačima, mogućnosti finansiranja i sposobnosti da redovno izmiruju obaveze.
Iako stečaj Alta banke predstavlja dodatni rizik, za sada nema potvrde da će dovesti do zatvaranja prodavnica ili otpuštanja zaposlenih.
