Švedski parlament izglasao je nove zakone kojima dodatno pooštrava politiku prema imigrantima, podržavši mjere koje vlastima omogućavaju ukidanje boravišnih dozvola na osnovu nejasno definisanog „lošeg ponašanja“, kao i obavezu većine zaposlenih u javnom sektoru da prijave osobe za koje sumnjaju da nemaju regulisan boravišni status
Novo zakonodavstvo dolazi uoči parlamentarnih izbora u septembru. Vlada desnog centra, koja trenutno zavisi od podrške krajnje desnih Švedskih demokrata, suočava se sa političkim pritiscima sa desnice, čiji predstavnici otvoreno zagovaraju stvaranje jednog od najneprijateljskijih okruženja za neevropljane u Evropi.
Boravišne dozvole pod lupom
Poslanici su kasno u ponedjeljak usvojili takozvani zakon o „dobrom ponašanju“, koji će se primjenjivati na buduće i sadašnje stanovnike, uključujući i mnoge osobe koje već imaju regulisan status u zemlji.
„Svako ko se ne trudi da postupa ispravno ne bi trebalo da računa na ostanak“, izjavio je u martu švedski ministar za migracije Johan Forsel (Johan Forssell), predstavljajući prijedlog zakona.
Iako zakon ne precizira koja se ponašanja smatraju neprihvatljivim, vlada je ranije navela primjere poput neplaćenih dugova, izbjegavanja plaćanja poreza, kriminalnih aktivnosti i povezanosti sa ekstremističkim organizacijama.
Nadležnost za preispitivanje dozvola imaće Švedska agencija za migracije, a na svaku odluku biće moguće uložiti žalbu.
Kritike zbog nejasnih kriterijuma
Opozicione stranke i organizacije za zaštitu ljudskih prava oštro su kritikovali zakon, navodeći da su kriterijumi proizvoljni.
„Postoji rizik da će boravišne dozvole biti odbijane ili ukidane zbog ponašanja koje nije ni nezakonito niti kažnjivo za švedske državljane“, upozorio je Amnesty International.
Organizacija Civil Rights Defenders iz Stokholma saopštila je da zakon „podriva vladavinu prava“.
„Ljudi ostaju u neizvjesnosti jer ne znaju koje bi radnje ili izjave mogle biti iskorišćene protiv njih“, naveli su iz organizacije, prenosi The Guardian..
Tijesnom većinom do kontroverze
Parlament je tijesnom većinom od 174 glasa za i 172 protiv podržao i takozvani „zakon o cinkarenju“, prema kojem će mnogi zaposleni u javnom sektoru biti dužni da prijave osobe za koje vjeruju da nemaju potrebnu dokumentaciju za boravak.
Kritičari upozoravaju da će zakon negativno uticati na fizičko i mentalno zdravlje migranata, kao i da će povećati rizik od rasnog profilisanja.
„Ovo je okrutna i neefikasna politika koja otvara Pandorinu kutiju cinkarenja, što je karakteristika autoritarnih država“, izjavio je Jakob Lind (Jacob Lind), istraživač međunarodnih migracija na Univerzitetu u Malmeu.
Prema njegovim riječima, posljedice će posebno osjetiti migranti bez dokumenata, koji će biti dodatno gurnuti na marginu društva.
Izuzeci od obaveze prijavljivanja
Nakon brojnih kritika, od obaveze prijavljivanja izuzeti su nastavnici, ljekari i socijalni radnici.
Međutim, zaposleni u poreskim upravama, službama za zapošljavanje i institucijama socijalnog osiguranja moraće da obavijeste policiju ukoliko posumnjaju da su bili u kontaktu sa osobama bez regulisanog boravka.
Luiz Bono (Louise Bonneau) iz Platforme za međunarodnu saradnju o migrantima bez dokumenata ocijenila je zakon kao „ozbiljan korak unazad za ljudska prava“.
„Izuzeci za zdravstvo, obrazovanje i socijalne službe ne pružaju dovoljnu zaštitu. Informacije će se u praksi razmjenjivati između različitih službi, institucija i imigracionih vlasti“, rekla je ona.
Prema njenim riječima, mnogi migranti mogli bi izbjegavati kontakt sa zdravstvenim ustanovama iz straha od prijavljivanja.
Istraživači koji su razgovarali sa zaposlenima u javnom sektoru upozorili su da će zakon praktično pretvoriti državne službenike u svojevrsnu graničnu policiju.
Kao primjer navode slučaj žene koja rodi dijete uz pomoć babice. Iako babica nije obavezna da prijavi porodicu, dijete mora biti registrovano kod poreskih vlasti, koje potom mogu obavijestiti policiju.
Poređenja sa drugim evropskim zemljama
Švedska vlada brani nove mjere tvrdnjom da su neophodne kako bi se osiguralo vraćanje osoba koje nemaju zakonsko pravo boravka u zemlji.
Slični propisi rijetki su u Evropi. Finska već duže vrijeme razmatra mogućnost proširenja obaveza prijavljivanja, dok se u Njemačkoj službe socijalne zaštite već godinama suočavaju sa sličnim zahtjevima.
U Velikoj Britaniji bivša premijerka Tereza Mej (Theresa May) 2012. godine uvela je politiku „neprijateljskog okruženja“, s ciljem ograničavanja pristupa poslu, socijalnim davanjima, bankarskim uslugama i drugim pravima osobama koje nisu mogle dokazati zakonit boravak.
Kasnije se pokazalo da mnogi legalni stanovnici nisu mogli dokazati svoj status, zbog čega je Nacionalna kancelarija za reviziju zaključila da politika nije dala očekivane rezultate.
„Nije vrijeme za novi lov na vještice“
Evropska federacija sindikata javnih službi usprotivila se ideji da zaposleni budu prisiljeni da djeluju kao doušnici.
„Sada nije vrijeme za novi lov na vještice“, rekao je Jan Vilem Gudrijan (Jan Willem Goudriaan), predstavnik sindikata.
On je podsjetio da bi javne službe u Švedskoj i mnogim drugim državama Evropske unije teško funkcionisale bez radnika migranata.
Novi zakon, smatra on, podstaći će atmosferu „sumnje, straha i rasizma“, te ugroziti osnovno pravo na azil.
„Time se samo daje legitimitet krajnjoj desnici, koja sa zadovoljstvom posmatra ostvarivanje svojih ideja o masovnom nadzoru, pritvaranju i deportacijama, na štetu etike javnih službi“, zaključio je.
