BANJALUKA, SARAJEVO – Ekonomija Bosne i Hercegovine u 2026. godini trebalo bi da raste po stopi od 2,4 odsto, što je ispod prosjeka zapadnog Balkana, saopštila je Svjetska banka. Upozorava se da visoki troškovi trgovine i komplikovane regulatorne procedure usporavaju razvoj privrede, konkurentnost preduzeća i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta.
Prema prognozama Svjetske banke, rast privrede BiH trebalo bi da se ubrza sa 2,1 odsto u 2025. na 2,4 odsto u 2026, dok se za 2027. i 2028. godinu predviđaju stope rasta od 2,9, odnosno 3,1 odsto. Ipak, ove prognoze su nešto nepovoljnije u odnosu na proljećni izvještaj, jer su očekivane stope rasta za period 2026–2028. smanjene za po 0,1 procentni poen.
U izvještaju se navodi da je ekonomija BiH u 2023. godini zabilježila rast od dva odsto, koji je u 2024. ubrzao na 3,2 odsto, da bi se u 2025. usporio. Prosječan rast šest ekonomija zapadnog Balkana, koje uključuju Albaniju, BiH, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, očekuje se da poraste sa 2,6 odsto u 2025. na 3,1 odsto u 2026. godini, prvenstveno zahvaljujući potrošnji i investicijama.
Direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan, Xiaoqing Yu, istakla je da je region pokazao ekonomsku otpornost uprkos geopolitičkim neizvjesnostima i slabijoj privrednoj aktivnosti ključnih trgovinskih partnera, ali da je za dostizanje prosječnog dohotka EU i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta neophodno uklanjanje trgovinskih barijera i efikasniji propisi.
Izvještaj ukazuje da su višestruki ciklusi carinske liberalizacije doveli do duboke integracije zapadnog Balkana u svjetsku trgovinu, pri čemu trgovina robom i uslugama dostiže 107 odsto regionalnog BDP-a u 2025. godini, što je više od prosjeka EU. Međutim, necarinske mjere povećavaju troškove uvoza za dodatnih oko 10 odsto, a u pojedinim sektorima poljoprivrede ti troškovi prelaze 20 odsto. Troškovi ograničenja prekograničnog pružanja usluga procjenjuju se na 29 odsto.
Uklanjanje polovine postojećih prepreka, poput nepotrebnih dozvola, višestrukih kontrola i složenih procedura sertifikacije, moglo bi srednjoročno povećati BDP do 12,5 odsto, navodi se u izvještaju.
Podaci Svjetske banke pokazuju da tek oko trećina novih izvoznika sa zapadnog Balkana opstane prvu godinu na inostranim tržištima, dok samo jedan do četiri odsto opstane pet godina. Takva nestabilnost izvoza negativno utiče na zaposlenost i kvalitet radnih mjesta, jer izvozno orijentisana preduzeća zapošljavaju većinu radnika u regionalnoj prerađivačkoj industriji i uglavnom isplaćuju veće plate.
Ekonomista Igor Gavran ocjenjuje da prognozirani rast nije ohrabrujući, jer ekonomije regiona i dalje znatno zaostaju za razvijenim zemljama. On smatra da vlasti u BiH djeluju destruktivno na ekonomiju i da rast od 2,4 odsto neće biti primjetan građanima, koji su više pogođeni rastom cijena.
