Adis Ahmetović, poslanik njemačkog Bundestaga i predsjednik hanoverskog SPD-a, našao se pod istragom tužilaštva u Hanoveru. Portparol tužilaštva potvrdio je postojanje istrage, ali konkretni navodi protiv njega nisu objavljeni zbog interesa postupka. Ahmetović preko svog advokata odbacuje optužbe i poručuje da je spreman na saradnju.
Prema pisanju „Glasa Srpske“, koji se poziva na njemački portal „Rundblick Niedersachsen“, istražuje se sumnja da je Ahmetović pomagao u dogovorima koji su ograničavali konkurenciju prilikom prodaje zemljišta nekadašnje klinike u Lerteu. Međutim, tužilaštvo nije zvanično potvrdilo povezanost istrage protiv njega sa tim slučajem. Te navode zato treba razlikovati od potvrđenih činjenica.
Za javnost Republike Srpske ova vijest ima dodatnu političku težinu. Ahmetović je ranije otvoreno tražio snažne evropske sankcije Miloradu Dodiku i njegovu smjenu. U saopštenju iz jula 2023. godine pozivao je Njemačku i Francusku da predvode takvu politiku, iznoseći teške optužbe na Dodikov račun.
Takvi zahtjevi zaslužuju kritiku. Zalaganje stranog parlamentaraca za smjenu domaćeg političkog predstavnika otvara pitanje odnosa prema biračima i njihovom pravu da odlučuju. Političko neslaganje ne daje nikome neograničeno pravo da iz inostranstva određuje ko smije predstavljati građane.
Sada, kada je sam predmet istrage, Ahmetoviću pripada pravo da odgovori na navode i da se njegova odgovornost utvrđuje na osnovu dokaza. Istraga nije presuda. Ali upravo taj princip mora važiti jednako za sve, uključujući političare prema kojima je on tražio oštre mjere.
Politički kredibilitet podrazumijeva spremnost da se ista mjerila primijene i kod kuće i u inostranstvu. Ko od drugih zahtijeva odgovornost i transparentnost, mora biti spreman da na pitanja o vlastitom djelovanju odgovori jednako jasno.
Za Republiku Srpsku najčvršći odgovor ostaje insistiranje na dokazima, ravnopravnim pravilima i pravu građana da biraju svoje predstavnike. Ishod njemačke istrage pokazaće postoji li Ahmetovićeva odgovornost. Njegovi raniji zahtjevi za političke intervencije u BiH, međutim, ostaju legitimna tema javne kritike.
