BANjALUKA – Građani i privredna društva u BiH sve češće kupuju putem interneta iz inostranstva, ali biraju znatno jeftiniju robu, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Za devet mjeseci ove godine stiglo je više poštanskih paketa nego lani, ali je njihova ukupna vrijednost pala za gotovo pola miliona maraka.
U poštanskom prometu za devet mjeseci 2026. ocarinjena je roba vrijedna oko 2,44 miliona KM, što je za 450.895 KM manje nego u istom periodu 2025. godine. Broj ocarinjenih pošiljki porastao je sa 2.090 na 2.152, odnosno za 62 pošiljke. Ukupna težina ocarinjene robe smanjena je sa 16,43 na oko 13,45 tona, dok je na ime uvoznih dažbina naplaćeno 546.406 KM, u poređenju sa 643.546 KM u istom periodu prethodne godine.
Vrijednost ocarinjene robe po carinskim referatima iznosila je oko 1,18 miliona KM u Sarajevu, 674.000 KM u Mostaru i 579.000 KM u Banjaluci.
Predsjednik Skupštine Udruženja trgovine Privredne komore Republike Srpske Milan Leburić ističe da konkurencija stranih internet platformi ne pogađa podjednako sve trgovinske djelatnosti, ali da je posebno izražena kod prodaje sportske opreme i sličnih proizvoda. Prehrambena trgovina nije toliko ugrožena, ali prodavci sportske opreme smatraju da im nelojalna konkurencija predstavlja veliki problem.
Leburić navodi da je jedan od odgovora domaćih trgovaca na promjene potrošačkih navika razvoj sopstvene internet prodaje. Očekuje da će u naredne dvije do tri godine sve više trgovina, uz klasične prodavnice, imati i onlajn ponudu. Kao prednosti elektronske trgovine ističe niže troškove poslovanja, manju potrebu za skladišnim prostorom na više lokacija i mogućnost da se dostava povjeri brzim poštama, umjesto organizovanja sopstvene distribucije.
Ekonomista Miloš Todorović smatra da rast broja ocarinjenih pošiljki uz pad njihove ukupne vrijednosti ukazuje na to da građani sve češće kupuju jeftinije proizvode, nastojeći da uštede u uslovima rasta cijena i prihoda koji ne prate u potpunosti poskupljenja. On upozorava da niska cijena ne mora nužno značiti i isplativu kupovinu, posebno kada je riječ o proizvodima čija su trajnost, kvalitet i bezbjednost upitni. Posebnu pažnju zahtijevaju suplementi i slični proizvodi koji se naručuju iz inostranstva, jer za njih mogu važiti posebni uslovi uvoza i stavljanja u promet.
Todorović smatra da dugoročno povećanje kupovine na stranim platformama može imati negativne posljedice po domaću ekonomiju, jer se novac potrošen na uvozne proizvode odliva iz zemlje umjesto da ostane u domaćem privrednom sistemu. Povećanje kupovine iz inostranstva dodatno produbljuje neravnotežu između novca koji odlazi i onoga koji ulazi u domaću ekonomiju.
