Pravo i obaveza Ustavnog suda Republike Srpske je da o važnim pitanjima ustavnosti i zaštite ustavnog poretka Srpske, ali i BiH, zauzima stavove i o njima upoznaje javnost, istakao je ministar pravde Srpske Goran Selak, povodom ocjene ove pravosudne institucije da odluke Kristijana Šmita predstavljaju vrhunac neustavne /zakonodavne/ djelatnosti.
Selak je podržao doprinos Ustavnog suda Republike Srpske da otvori raspravu o dosadašnjoj praksi i tumačenju Ustava BiH, ali i cjelokupnog dejtonskog poretka od Ustavnog suda BiH.
On je ukazao na činjenicu da se u konkretnom slučaju ne dovode u pitanje odluke Ustavnog suda BiH koje su donesene povodom akata usvojenih u Parlamentarnoj skupštini BiH, već odluke koje su se odnosile na akte nametane od visokih predstavnika, koji za takvo postupanje nemaju uporište u Ustavu BiH ni u Dejtonskom mirovnom sporazumu.
„Upravo u tome je suštinska razlika. Pravna rasprava koja se vodi ne odnosi se na osporavanje nadležnosti Ustavnog suda BiH u okvirima predviđenim Ustavom, već na pitanje da li akti koje donosi neizabrani strani zvaničnik mogu proizvoditi pravne posljedice kao akti zakonodavne vlasti. To je pitanje koje zaslužuje ozbiljnu pravnu analizu i argumentovanu raspravu. Odgovor na ovo pitanje biće ujedno i odgovor na pitanje da li u BiH i u kojoj mjeri postoji vladavina prava“, poručio je Selak.
On je naglasio je da je pravo, a ne politika, jedini ispravan okvir za vođenje takvih rasprava, saopšteno je iz Ministarstva pravde Republike Srpske.
Selak je naglasio i da ovo ministarstvo dosljedno podržava pravo na slobodu mišljenja i javno izražavanje stavova, kao jedno od osnovnih prava garantovanih Ustavom Republike Srpske i Ustavom BiH.
On je naglasio da razvijena demokratska društva počivaju na otvorenom dijalogu institucija i građana, te da je od posebnog značaja kada institucije od najvišeg ustavnopravnog značaja, kakva je Ustavni sud Republike Srpske, svoje stručne ocjene i pravne argumente ne zadržavaju samo u okvirima stručne javnosti, već ih predstavljaju i građanima.
„Zbog toga cijenim i podržavam doprinos Ustavnog suda Republike Srpske da na argumentovan, objektivan i stručan način otvori raspravu o dosadašnjoj praksi i tumačenju Ustava BiH, ali i cjelokupnog dejtonskog poretka od Ustavnog suda BiH“, naveo je Selak.
On smatra da je posebno važno da se o ovim pitanjima razgovara na osnovu pravnih argumenata, činjenica i ustavnih načela, a ne političkih kvalifikacija.
„Kada su stavovi zasnovani na pravu, stručnoj analizi i objektivnoj ocjeni, oni predstavljaju vrijedan doprinos jačanju pravne sigurnosti, ustavnog dijaloga i vladavine prava“, istakao je Selak.
On je dodao da Ministarstvo pravde Republike Srpske podržava stručnu i javnu raspravu o svim važnim ustavnopravnim pitanjima.
„Uvjeren sam da se samo kroz argumentovan dijalog, uzajamno uvažavanje i dosljedno poštovanje ustavnih načela može doprinijeti zaštiti ustavnog poretka, jačanju vladavine prava i unapređenju demokratskih procesa“, istakao je Selak.
Ustavni sud Republike Srpske konstatovao je da davanje prevelikih ovlašćenja bilo kojoj instituciji nedemokratskog karaktera, koja nije konstituisana u skladu sa ustavom bilo koje zemlje, u ovom slučaju instituciji visokog predstavnika u BiH, ugrožava demokratiju, vladavinu prava, ustavnost i zakonitost, odnosno legalitet i legitimitet pravnog poretka.
U dokumentu u kojem je Ustavni sud dao svoju ocjenu akata koje je u prethodnom periodu donijela Kancelarija visokog predstavnika /OHR/ u BiH, te akata drugih institucija koji imaju reperkusije na ustavnopravni okvir Republike Srpske i BiH, navodi se da je nužno da se što prije prestane sa ovakvom praksom visokog predstavnika u BiH, jer su do sada nastupile mnogobrojne štetne posljedice.
Zajedno sa liderom SNSD-a Miloradom Dodikom ovu školu posjetila je i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.
