SARAJEVO – Sa odlaskom Zukana Heleza sa čela resora odbrane u prošlost će otići i mnoge njegove ideje koje je zagovarao, a među njima i ona o uspostavljanju rezervnog sastava Oružanih snaga (OS) BiH.
Helez je donio i pravilnik o uspostavljanju rezervnog sastava OS BiH, ali se od toga dalje nije odmaklo. Prema izjavama naših sagovornika, sve će i ostati samo na pravilniku, jer za Helezov isplanirani poduhvat nema novca, ali ni potrebe i političkog konsenzusa.
„Od toga neće biti ništa do kraja godine, a čisto sumnjamo i nakon toga. Jednostavno nema novca za formiranje rezervnog sastava, a ne postoji ni potreba, imajući u vidu da sadašnji aktivni sastav Oružanih snaga pokriva sve zadatke“, kazao je sagovornik „Glasa“ iz resora odbrane.
Kada je riječ o finansijskom okviru za uspostavljanje rezervnog sastava za iduću godinu, isti sagovornik navodi da je sve pod velikim upitnikom, imajući u vidu gornju granicu rashoda koju je definisalo Ministarstvo finansija i trezora BiH.
„Tu se stalno spominje neki broj od 16 pripadnika rezervnog sastava koji bi bili angažovani. Ništa se sa tim brojem ne dobija, s obzirom na činjenicu da zakon predviđa polovinu pripadnika rezervnog u odnosu na aktivni sastav. To bi prema zakonu trebalo da bude, dakle, oko 5.000 pripadnika u rezervi. Sve ovo dovoljno govori o Helezovoj ideji i kako će ona završiti“, navodi naš sagovornik i dodaje da je priča o uspostavljanju rezervnog sastava Oružanih snaga bila izborna te da sada, kada su izbori okončani, to više neće niko ni spominjati.
Podsjeća i da je Helez donio Pravilnik o uspostavljanju rezervnog sastava, jer mu to omogućava zakon, ali da i dalje ostaje masa otvorenih pitanja, bez obzira na doneseni akt.
„Među tih 16 pripadnika o kojima se priča uopšte ne vidimo ljekare i inženjere, gdje smo u deficitu, već samo vidimo pozicije koje već imamo u aktivnom sastavu. Sa odlaskom Heleza ta priča će u potpunosti splasnuti. Već se o tome ne priča sada, jer čim su završeni izbori i ta priča je izgubila smisao. Ona je bila samo u funkciji predizborne kampanje“, navodi sagovornik iz resora odbrane.
Osvrćući se na četvorogodišnji mandat Heleza na čelu resora odbrane BiH i potencijalnog novog ministra koji će rukovoditi tim ministarstvom, navodi da „sistem ne bi mogao da izdrži još jednog Heleza ili njemu sličnog“.
„To bi vodilo u potpuno urušavanje. Vjerujemo da ni Bošnjaci nakon svega neće podržavati takav pristup“, navodi naš sagovornik uz zaključak da je Helez među svim dosadašnjim ministrima odbrane na nivou zemlje najviše urušio odnose među narodima u BiH.
I stručnjaci za bezbjednost navode da posljednje četiri godine Helez sa pozicije ministra odbrane nije donio ništa dobro BiH.
„Sve što je radio radio je protiv BiH i za njega su vezane brojne afere, laži, manipulacije i obmane, sve ono što jedan ministar nikada ne bi trebalo da posjeduje. Dijelio je ljude i uvodio vjerski fanatizam u Oružane snage te prijetio dronovima i haubicama. Nažalost, za njega ne možemo ništa pozitivno reći kada je riječ o radu i djelovanju sa pozicije ministra“, kazao je ranije za „Glas“ stručnjak za bezbjednost Slobodan Župljanin.
Naglasio je i da su građani BiH, prvenstveno oni iz FBiH, uvidjeli da Helez nikome ništa dobro nije donio.
„Sigurno će on i iz poslaničke klupe praviti određenu štetu i komplikovati situaciju te ugrožavati razgovore između tri naroda i dva entiteta, ali su sada njegovi dometi i uticaji minorni. Sve što je mogao maksimalno da našteti, on je to uradio u ulozi državnog ministra, a kao poslanik će imati mnogo manje mogućnosti za to. Ostaće zapamćen u istoriji naroda u BiH kao neko ko je stalno dolijevao ulje na vatru i prijetio“, zaključio je Župljanin.
Zukan Helez je u martu 2024. godine najavio da će BiH za 15 dana početi masovnu proizvodnju dronova samoubica (kamikaza).
Kada je rok prošao, zvanične potvrde o proizvodnji nije bilo, a Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH demantovalo je da je ijedna domaća firma registrovana ili podnijela zahtjev za proizvodnju i izvoz takve vrste vojnih dronova.
Pored toga Helez je krajem 2023. godine javno tvrdio da na prostoru Republike Srpske postoje vojni kampovi za obuku u kojima ruski instruktori obučavaju paravojne formacije.
Ove njegove izjave izazvale su ozbiljnu političku krizu, a svi nadležni za bezbjednost tada su izjavili da nemaju nikakav podatak niti dokaz koji bi potkrijepio postojanje takvih kampova.
