Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je na plenarnoj sjednici Istočnog ekonomskog foruma da i dalje postoji mogućnost postizanja mirovnog sporazuma o Ukrajini. Potvrdio je i da su ruske kompanije, prema njegovom dekretu, sada obavezne štititi svoje objekte od ukrajinskih napada, piše TASS.
Putin je poručio da se Rusija i Ukrajina prije svega moraju međusobno dogovoriti, dok druge države mogu pružiti podršku tom procesu.
– Sve ostale zemlje spremne su pomoći i pružiti podršku. Ne samo Sjedinjene Države, nego i države koje su ovdje predstavljene – rekao je Putin.
Ruski predsjednik smatra da diplomatija još uvijek ima prostora za napredak.
– Zahvalni smo svima koji pokušavaju pridonijeti rješavanju ovog pitanja. Postoje li izgledi? Po mom mišljenju, da, postoje.
Potvrdio je da se kontakti između dvije zemlje nastavljaju, prvenstveno putem sigurnosnih službi.
– Trenutno mi je teško reći mogu li ti kontakti dovesti do mirovnog sporazuma, s obzirom na izjave koje smo nedavno čuli od najviših ukrajinskih dužnosnika. No, ti kontakti postoje i nastavljaju se u trenutnom formatu, uglavnom preko sigurnosnih službi – izjavio je Putin.
Putin je istakao da je za sprečavanje napada na ruske objekte potrebno dodatno ojačati sisteme protivzračne odbrane.
– Dok traje specijalna vojna operacija, postoji samo jedna opcija: jačanje sistema protivzračne odbrane.
Dodao je da je ruski odgovor na ukrajinske napade bio značajan za one koji su, kako je rekao, „otvorili ovu Pandorinu kutiju“.
Prema njegovim riječima, ruske kompanije počele su ulagati sredstva u zaštitu svojih postrojenja, a poduzete mjere već daju rezultate.
Naveo je da su ukrajinske snage preksinoć pokušale napasti tri ruske rafinerije nafte, ali da su svi napadi odbijeni.
– Popravci su u toku. Ministar energetike Sergej Civelev jučer je izvijestio da treba srediti još oko 10 posto – ukupno gledajući, popravke treba obaviti na još 10 posto objekata – kazao je Putin.
Objasnio je da su uzvratni udari usmjereni prema ciljevima u Ukrajini kako bi, prema njegovim riječima, Kijev „dvaput razmislio“ prije nego što ponovo napadne Rusiju.
Putin je potvrdio da su ruske kompanije prema novom dekretu obavezne štititi kritičnu infrastrukturu. Istovremeno je odbacio tvrdnje o planovima za nacionalizaciju.
– Država nikada nije imala namjeru ništa nacionalizirati. Zamolili smo kolege, u ovom slučaju iz sektora nafte i plina, da se pobrinu za zaštitu svojih poduzeća – rekao je.
Putin je izjavio da Rusija ne planira novu mobilizaciju jer, kako tvrdi, za to trenutno ne postoji potreba.
Izvještaje o mogućoj mobilizaciji nazvao je neprijateljskim informacijskim napadom čiji je cilj, prema njegovoj ocjeni, utjecati na rezultate izbora za Državnu dumu.
Naglasio je da građani Rusije dobrovoljno potpisuju ugovore i učestvuju u „specijalnoj vojnoj operaciji“.
– Kao što je poznato, ljudi u našoj zemlji idu dobrovoljno i potpisuju ugovore, suprotno situaciji u Ukrajini – ustvrdio je.
Zapljenu civilnih brodova, napade na njih i prijetnje napadima na civilne avione Putin je ocijenio kao manifestaciju državnog terorizma, navodeći da takvi postupci dodatno otežavaju mogućnost mirovnih pregovora.
Smatra da zapadni saveznici Ukrajine postaju saučesnici u međunarodnom terorizmu jer šute o postupcima Kijeva.
– Oni koji šute, oni koji ne obraćaju pažnju na ovo – mislim prvenstveno na zapadne saveznike Ukrajine – postaju saučesnici u međunarodnom terorizmu. Kako se to drugačije može protumačiti?
Putin je potvrdio da se kontakti s američkom administracijom nastavljaju.
– U kontaktu smo s američkom administracijom i ostajemo u vezi. Nadam se da će se naša saradnja nastaviti.
Dodao je da su kanali komunikacije putem sigurnosnih službi, kao i predstavnika koje je imenovao predsjednik Donald Tramp, i dalje otvoreni.
Moskva se zalaže za potpunu obnovu odnosa sa Vašingtonom, ali to, kako je rekao Putin, zavisi i od američke strane.
Izrazio je mišljenje da je predsjednik Tramp predan konstruktivnom radu. Spomenuo je i američkog glumca Stivena Sigala, kojeg je nazvao „najboljim izaslanikom mira“.
Putin je izjavio da godišnja inflacija u Rusiji iznosi 6,3 posto i da je u padu.
Objasnio je da je postojala opasnost od naglog rasta inflacije, ali da je taj scenarij spriječen politikom Centralne banke i vlade.
Smatra da vlada i Centralna banka zasad uspijevaju „navigirati između Scile i Haribde“ u ekonomskoj politici.
Istakao je da vlasti razumiju važnost izbjegavanja usporavanja ekonomije. Budžetski deficit postoji, ali, prema njegovim riječima, nije kritičan.
Održavanje visoke ključne kamatne stope Centralne banke nazvao je svjesnom odlukom usmjerenom na očuvanje makroekonomske stabilnosti.
Putin je naveo da je rast ruskog BDP-a u posljednje tri godine bio „znatno veći od evropskog prosjeka“ i da očekuje nastavak takvog trenda.
Upozorio je da bi prekomjerno upumpavanje novca u ekonomiju moglo dodatno utjecati na rast inflacije.
Prema podacima koje je iznio, realne plate u Rusiji porasle su za 6,3 posto u prvom tromjesečju 2026. godine.
Kao jedan od razloga za trenutno stanje naveo je i završetak ciklusa velikih investicijskih projekata, zbog čega je potrebno pokrenuti nove projekte.
Odbacio je ocjenu da je trenutna monetarna politika pretjerano restriktivna i podsjetio na niz programa podrške ekonomiji.
Stopu nataliteta Putin je opisao kao jedan od glavnih izazova za Rusiju.
„Učinit ćemo sve da ta stopa bude viša. To je za nas izazov, jedan od najvažnijih. Svakako ćemo raditi na tome“, poručio je.
Iako stopa nataliteta u Rusiji nije među najnižima u svijetu, Putin je rekao da zemlja mora težiti boljim rezultatima, poredeći situaciju sa Južnom Korejom i Japanom.
Kao jedan od razloga naveo je to što žene u Rusiji, slično kao u zapadnoj Evropi, prvo dijete u prosjeku rađaju sa 29 godina.
– A dok odgoji jedno dijete, često više nema dovoljno vremena ni energije za drugo – zaključio je.
